Posebno su zanimljive optužbe o falsificiranju bilance HEP-a za 2008. te o knjigovodstvenom prikrivanju gubitka od milijardu i pol kuna, koje je DORH, osim policiji, uputio i Državnoj reviziji RH. Jutarnjem listu potvrđeno je da policija i državna revizija RH upravo pročešljavaju poslovanje HEP-a za prošlu godinu, ali i niz ugovora iz ranijih godina, prenosi Jutarnji list.

Ivan Mravak, predsjednik Uprave HEP-a, najavio je na prošlogodišnjoj konferenciji za novinare da će Hrvatska elektroprivreda 2008. godine završiti s pozitivnim rezultatom od oko 30 milijuna kuna. Mravak je javno obznanio da će podnijeti ostavku zajedno s cijelom upravom ako ne postigne pozitivan poslovni rezultat. Ovakve najave neuobičajene su i neozbiljne čak i za znatno manje tvrtke od HEP-a, složenu korporaciju koja se sastoji od 17 tvrtki i upravlja sa 15 tisuća zaposlenih. Prema informacijama kojima raspolaže Državno odvjetništvo RH, financijsko poslovanje HEP-a u velikim je dubiozama, koje se, navodno, pokušavaju prikriti 'friziranim knjigovodstvom'.

U prijavama koje provjeravaju MUP i Državna revizija tvrdi se da se bilancom manipulira na nekoliko razina poslovanja. Sa svim ključnim partnerima HEP-a (Končar, Dalekovod, Siemens, Đuro Đaković, Brodomerkur, Elektropromet, Elektromaterijal itd.) dogovoreno je da ne ispostavljaju fakture za listopad, studeni i prosinac 2008 godine, nego da ih presele u siječanj i veljaču 2009. kako bi rasteretili troškove plaćanja poreza i PDV-a za 2008, tvrdi se u prijavi protiv Uprave HEP-a i zaključuje da je samo tom mjerom troškovni udio u bilanci srezan za 350 do 500 milijuna kuna.

Zbog sumnji na počinjenje kaznenog djela krivotvorenja bilance, kao i zbog moguće štete napravljene državnom proračunu, kojem nije plaćen višemilijunski porez, DORH je zatražio kriminalističku obradu nad HEP-om, a od Državne revizije stručnu evaluaciju.

Prema podacima iz bilance HEP-a za 2008. godinu, troškovi amortizacije su u odnosu na pretprošlu godinu smanjeni za približno 370 milijuna kuna. I ta je knjigovodstvena stavka sumnjiva s obzirom na to da se, također prema podacima HEP-a, proteklih godina vrijednost osnovnih sredstava povećavala za više milijardi zbog intenzivnih investicija u prethodnom razdoblju (oko 2,5 milijardi kuna godišnje). Državna revizija ispitat će kako je moguće da se istodobno s astronomskim investicijama u osnovna sredstva bitno smanjuju amortizacijske stope.

Sumnjive su i 'uštede' HEP-a na stavkama 'rezervacije', gdje su troškovi namijenjeni sanaciji objekata smanjeni za više od 110 milijuna kuna. U prijavi se tvrdi da je ovakav 'rezultat ostvaren uz pomoć knjigovodstveno-administrativnog produljivanja vijeka rada postrojenja, koji je, realno, odavno istekao. Samo s navedene tri intervencije u bilanci za prošlu godinu, HEP je 'uštedio' oko 900 milijuna kuna. No, i to je, tvrdi se u prijavama protiv Uprave, bilo nedovoljno da se pokrije rupa gubitaka. Zbog toga se, sumnjaju autori kaznene prijave, posegnulo i za mjerama 'pumpanja' prihoda iza kojih ne stoji realan novac.

Prema navedenim analizama poslovanja HEP-a, ukupni iznos stvarnog gubitka HEP-a u poslovnoj 2008. godini iznosi oko 1,5 milijardi kuna. Većina ovog duga, tvrdi se u prijavama protiv Uprave HEP-a, nastala je bezglavim zaduživanjem na tržištu kapitala, i to zloupotrebom investicijskih kredita koji se nezakonito prenamjenjuju u održavanje osnovne reprodukcije.

Na problematično poslovanje HEP-a dosad nije reagirala nijedna od nadležnih Vladinih agencija, Hanfa ili HERA. No, reagirali su međunarodni burzovni i kreditni procjenitelji. Najpoznatiji nezavisni procjenitelj kreditnog rejtinga, tvrtka Standard &Poors, u posljednjih je šest mjeseci dva puta smanjivala kreditni rejting HEP-a.

Prvi put u listopadu 2008, a drugi put u veljači 2009, kada je našeg vodećeg dobavljača električne energije i plina svrstala u tzv. neinvesticijski razred. To znači da će HEP-u u normalnim uvjetima biti izrazito teško doći do novih investicijskih sredstava.

Zbog sumnji na potencijalni hrvatski Enron, HEP-om se sada bave DORH, policija i Državna revizija.