Zapadni Europljani sve više cijene autonomiju Europe i njezine vrijednosti od transatlantskih veza te ih nisu spremni žrtvovati kako bi udovoljili Donaldu Trumpu. Pokazalo je to istraživanje koje sugerira da je mišljenje o SAD-u palo na najniže grane u posljednih deset godina, otkako YouGov radi ovakve ankete
Pokušaj američkog predsjednika Donalda Trumpa da zauzme Grenland uspio je dodatno okrenuti Europljane protiv SAD-a, pokazalo je najnovije istraživanje agencije. Velika većina ispitanika u Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj i Velikoj Britaniji izjavila je da ima nepovoljno mišljenje o SAD-u, piše Guardian.
Ti udjeli, koji se kreću od 62 posto u Francuskoj do 84 posto u Danskoj (čiji je Grenland autonomno područje) predstavljaju daljnji snažan rast negativnih stavova o SAD-u čak i u odnosu na studeni, kada su se postoci kretali između 49 i 70 posto.
Preokret u razmišljanju
Istraživanje je također pokazalo da Europljani u sve većem broju više ne smatraju SAD prijateljskom zemljom, pri čemu je u svih šest država došlo do pada broja ispitanika koji su izjavili da SAD doživljavaju kao saveznika.
Riječ je o oštrom padu u odnosu na posljednje istraživanje u kojem je YouGov postavio isto pitanje. U Danskoj, gdje je nepovoljno mišljenje o SAD-u poraslo najviše, zabilježena je i najveća promjena u tom pogledu: u srpnju 2023. čak 80 posto Danaca smatralo je SAD prijateljem ili saveznikom, dok danas to misli manje od 26 posto.
Neke Trumpove kritike dobile podršku
Istraživanje je pokazalo da se Europljani uglavnom slažu s Trumpovim procjenama da se Europa previše oslanjala na SAD u području obrane (59–74 posto), dopustila preveliku imigraciju (52–63 posto) te bila previše suzdržana na svjetskoj pozornici (45–62 posto).
Međutim, snažno se ne slažu s ponavljanim američkim kritikama da su europske vlade pretjerano restriktivne prema slobodi govora (18–31 posto), a još ih je manje koji dijele Trumpovo stajalište da je Europska unija bila nepravedna prema SAD-u u trgovinskim odnosima (10–17 posto).
Europa i dalje ovisi o SAD-u
Nekoliko europskih političkih čelnika pozvalo je da EU iskoristi svoju znatnu gospodarsku snagu u odnosima sa SAD-om, no istraživanje pokazuje da većina ispitanika smatra kako su SAD jače od Europe gospodarski, diplomatski i vojno.
Uz to, između 63 i 78 posto ispitanika vjeruje da obrana i mir Europe i dalje ovise o SAD-u, dok 49 do 64 posto isto smatra za gospodarski prosperitet kontinenta. Većina, očekivano, drži da bi raspad odnosa između EU-a i SAD-a bio loš za Europu.
Prioritet - europska autonomija
Unatoč tome, spor oko Grenlanda očito je dodatno zaoštrio razmišljanja zapadnih Europljana: najrašireniji stav u svim anketiranim zemljama (41–55 posto) jest da bi europsku autonomiju sada trebalo staviti ispred očuvanja transatlantskog saveza.
Zapadni Europljani također nisu spremni puno žrtvovati kako bi očuvali dobre odnose sa SAD-om. Jedina mjera na koju su ispitanici u svim zemljama pristali jest smanjenje imigracije, cilja koji ionako većina podupire.
Ispitanici u Velikoj Britaniji, Danskoj, Francuskoj i Njemačkoj, ali ne i u Španjolskoj i Italiji, bili bi spremni povećati nacionalnu potrošnju za obranu kako bi zadržali američku potporu, dok su Danci i Britanci skloniji i znatnom povećanju pomoći Ukrajini.
Istodobno, Europljani uglavnom nisu spremni ublažiti ograničenja govora mržnje, prihvatiti trgovinsku politiku po američkim pravilima, sklapati trgovinske sporazume povoljnije za SAD nego za Europu, pokrivati troškove američkih oružanih snaga u Europi ili raspustiti Europsku uniju.
Svi čekaju da Trump ode
Unatoč izjavama europskih čelnika da se ‘svijet trajno promijenio’, istraživanje sugerira da mnogi Europljani, od 39 posto u Njemačkoj do 57 posto u Danskoj, i dalje vjeruju da će se američka vanjska politika ‘vratiti u normalu’ nakon što Trump ode s političke scene.
Ako bi došlo do ozbiljnog raspada transatlantskih odnosa, većina ispitanika (osim u Italiji) poduprla bi veća izdvajanja za obranu. Mišljenja su podijeljenija oko povećanja pomoći Ukrajini, a tek manji dio ispitanika (20–31 posto) želi da Europa razvije bliže odnose s drugim velikim silama.
S druge strane, postoji široka potpora, u slučaju pogoršanja odnosa sa SAD-om, jačoj političkoj integraciji Europe i davanju većih ovlasti Europskoj uniji. Između 46 i 63 posto ispitanika podupire takav smjer, što je znatno više od onih koji mu se protive.