Milijuni birača u Rumunjskoj, Poljskoj i Portugalu glasat će ovog vikenda u izbornoj 'super nedjelji' koja će odrediti u kojem smjeru će ići te države u vrijeme pojačanih političkih, komercijalnih i ekonomskih napetosti
U Rumunjskoj je kandidat krajnje desnice vodeći nakon prvog kruga predsjedničkih izbora, dok se u duboko polariziranoj Poljskoj u prvom krugu glasovanja za mjesto predsjednika bore liberal, konzervativac i kandidat krajnje desnice.
U Portugalu, gdje se održavaju prijevremeni parlamentarni izbori samo 14 mjeseci nakon posljednjeg izlaska na birališta, čini se da će se status quo nastaviti.
Guardian je analizirao što će se događati u te tri države.
vezane vijesti
Nije li Rumunjska već imala predsjedničke izbore?
Da. Prvi izbori prošle godine su poništeni, a šokantni pobjednik tih izbora, kandidat krajnje desnice lišen je prava na kandidiranje zbog ruskog miješanja u izbore i drugih nepravilnosti. Dakle, glasovanje u nedjelju drugi je krug drugih predsjedničkih izbora u šest mjeseci.
Ovaj put ultranacionalistički, prema EU kritičan Trumpov obožavatelj sudjeluje u drugom krugu izbora protiv neovisnog centrista. Analitičari procijenjuju da su to najvažniji izbori u postkomunističkoj povijesti zemlje.
George Simion (38), koji nosi Maga kape, promiče društveno konzervativnu agendu i želi "melonizaciju" Europe te zaustavljanje vojne pomoći Ukrajini, uvjerljivo je pobijedio u prvom krugu s 41 posto glasova, gotovo dvostruko više od svog suparnika.
Drugoplasirani Nicușor Dan, 55-godišnji gradonačelnik Bukurešta, predstavio je drugi krug kao borbu između „prozapadnog i antizapadnog smjera za Rumunjsku“. Ankete pokazuju da se jaz između njih smanjuje, a jedna ih stavlja u gotovo podjednak položaj.
Na valu frustracije birača vodećim rumunjskim strankama, Simion je obećao, ako pobijedi, imenovati za premijera Călina Georgescua, pobjednika poništenih izbora u studenom prošle godine.
Poraz u prvom krugu kandidata vladajuće socijaldemokratsko-liberalne koalicije izazvao je ostavku proeuropskog premijera Marcela Ciolacua i de facto raspad vlade. Sada se mora formirati nova koalicija.
Analitičari su rekli da bi Simionova pobjeda mogla dovesti do oštrog zaokreta zemlje udesno. Nakon izbora smatra se da bi moglo doći do sporazuma između Simionove stranke AUR, druge najveće u parlamentu, i Coalacuovih Socijaldemokrata, no nitko ne isključuje ni opciju prijevremenih izbora.
Izbori se pomno prate i u ostatku Europske unje, kojoj baš i ne treba još jedna 'remetilačka' članica poput Mađarske i Slovačke. Zainteresirani su i nacionalisti - uključujući i one u Washingtonu - koji su optužili Bukurešt za gaženje demokracije nakon što su prvi izbori bili poništeni, a Georgescuu zabranjeno kandidiranje na ponovljenim izborima.
Rumunjski predsjednik ima poluizvršnu ulogu sa znatnim ovlastima nad vanjskom politikom, nacionalnom sigurnošću, obrambenim troškovima i imenovanjima pravosudnih dužnosnika. Također predstavlja zemlju, članicu NATO-a, na međunarodnoj sceni i može staviti veto na važna glasovanja u EU.
Zvuči prilično riskantno. A što je s Poljskom?
I ovdje su visoki ulozi, svakako, barem za vladu Donalda Tuska. Nedjeljni izbori suzit će popis kandidata za sljedećeg predsjednika zemlje, ulogu koja nosi određeni utjecaj na vanjsku i obrambenu politiku, kao i snažne ovlasti veta na zakone koje usvoji parlament.
Od 2023. zemljom vlada Tuskova Građanska koalicija, ideološki raznolik i politički krhak savez prodemokratskih stranaka. Njezino središnje obećanje bilo je preokrenuti kontroverzne i ekspanzivne promjene koje je tijekom osam godina vladavine provodila nacionalno-populistička stranka Pravo i pravda (PiS).
No sposobnost vlade da ispuni ta obećanja otežana je pravom veta koje je dodijeljeno predsjedniku. Na toj je funkciji od 2015. Andrzej Duda, bliski politički saveznik svrgnute administracije i čvrsti pristaša Donalda Trumpa.
Pobjeda na predsjedničkim izborima učvrstila bi položaj vlade i mogla bi joj pomoći da ispuni neka od svojih liberalnih obećanja o društvenim pitanjima poput pobačaja i prava LGBTQ+ osoba.
Rafał Trzaskowski, 53-godišnji centristički gradonačelnik Varšave i visokopozicionirani član Građanske koalicije, favorit je i dosljedno vodi u anektama.
Njegov glavni suparnik je 42-godišnji konzervativac Karol Nawrocki, koji je formalno neovisan, ali ga podržava PiS. Prethodno malo poznati povjesničar nada se biti novo lice i želi ponuditi raskid s polarizirajućim nasljeđem populističko-desničarske vlade, a istovremeno se držati njezinih temeljnih poruka o suverenitetu, ilegalnim migracijama i nezadovoljstvom zelenim politikama.
Trzaskowski i Nawrocki gotovo sigurno osvajaju prva dva mjesta i prolaze u drugi krug izbora koji će se održati 1. lipnja.
Sławomir Mentzen, 38, vođa krajnje desne Konfederacijske stranke, pomalo je outsider. Nakratko je zaprijetio drugoj poziciji Nawrockog, no posljednjih mjesec dana mu je popularnost pala.
Predstavljajući se kao glasnogovornik mlađe generacije razočarane mainstream politikom, vodi kampanju za radikalnu deregulaciju i smanjenje poreza. Kao otvoreni kritičar EU i protivnik liberalizacije migracija, prava LGBTQ osoba i zakona o pobačaju, vjeruje se da se priprema za parlamentarne izbore 2027. godine.
A što se događa u Portugalu?
Portugal se sprema za svoje treće prijevremene opće izbore u tri godine. Premijer desnog centra, Luís Montenegro, izazvao je prijevremene izbore nakon što su se pojavile afere povezane s poslovnim aktivnostima njegove obitelji.
Montenegro, vođa platforme Demokratskog saveza (AD) koja vlada Portugalom od tijesne pobjede na prošlogodišnjim izborima, pod sve je većim nadzorom zbog konzultantske tvrtke za zaštitu podataka koju je osnovao 2021. godine, a koju je sljedeće godine prenio na svoju suprugu i sinove.
Suočen s pitanjima o mogućem sukobu interesa, Montenegro – koji je porekao bilo kršenje etičkih načela – u ožujku je zatražio glasanje o povjerenju vladi, rekavši da želi „prekinuti atmosferu stalnih insinuacija i spletki“. No, izgubio je na glasovanju i raspisani su novi izbori.
Nedavne ankete pokazuju sličan rezultat kao i prošli put, prema kojem AD osvaja oko 33%, oporbena Socijalistička stranka (PS) 26%, a krajnje desna Chega 17%.
Čini se da Montenegro vjerojatno ponovno neće osvojiti većinu - čak i ako postigne dogovor s malom strankom Liberalna inicijativa, koja u anketama ima oko 6% - i teško će vladati, posebno ako PS ostvari svoje prijetnje da će se usprotiviti njegovom zakonodavnom programu.
Iako se Montenegro drži obećanja o zabrani bilo kakvih dogovora s Chegom, njegova vlada optužena je za dodvoravanje krajnjoj desnici nakon što je tijekom izborne kampanje najavila protjerivanje 18.000 ilegalnih migranata. Pojavile su se i spekulacije da bi Montenegra vlastita Socijaldemokratska stranka mogla zamijeniti nekim tko je skloniji suradnji s Chegom, ako u nedjelju ne uspije osvojiti većinu.
Prošli put, AD je osvojio 80 mjesta u odnosu na 78 koliko je osvojio PS, dok je Chega, koju predvodi bivši televizijski nogometni komentator André Ventura, uživala u porastu podrške i povećala broj svojih mjesta s 12 na 50.
