Grafit 'Basarabia e România' godinama je bio simbol anonimnog nacionalističkog pokreta, a danas iza njega stoji čovjek koji je pobijedio u prvom krugu rumunjskih predsjedničkih izbora. George Simion, čelnik krajnje desne stranke AUR, otvoreno zagovara ujedinjenje Rumunjske i Moldavije te najavljuje da želi postati rumunjski Trump
'Basarabia e România' (Besarabija je Rumunjska) grafit je koji se prije više od petnaest godina po zgradama i uz značajne prometnice poput požara širio diljem Rumunjske. Tri riječi uokvirene u rumunjsku zastavu preplavile su zemlju. Besarabija je povijesna regija u istočnoj Europi, smještena između rijeka Prut i Dnjestar. Danas se njezin teritorij uglavnom nalazi u Moldaviji, a manji dio pripada Ukrajini. Tko su autori grafita, godinama se nije znalo, a onda je prije četiri godine George Simion, čelnik stranke AUR (Alijansa za ujedinjenje Rumunja), u razgovoru za Euronews priznao da on s istomišljenicima stoji iza njih.
Nacionalist na putu prema vrhu
Simion je jučer pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora u Rumunjskoj osvojivši 40 posto glasova i u drugom krugu, za dva tjedna, suprotstavit će se centrističkom kandidatu i gradonačelniku Bukurešta Nicușoru Danu, a koji je osvojio 21 posto glasova. Rumunjski Trump, kako se sam vidi, prije nego što je postao šef AUR-a bio je poznat kao prounionistički aktivist koji je organizirao velike prosvjede za ujedinjenje Besarabije s Rumunjskom.
Simion, rođen 1986. godine, danas slovi za jednu od najistaknutijih i najkontroverznijih političkih figura u Rumunjskoj. Diplomirani povjesničar još je u studentskim danima bio aktivan u brojnim nacionalnim inicijativama i pokretima, a posebnu je pažnju dobio kao organizator marševa i kampanja za ujedinjenje Rumunjske i Moldavije, tijekom 2010-ih redovito održavanih na obje strane rijeke Prut. Zbog takvih stavova najprije je protjeran iz Moldavije, a potom mu je dvaput zabranjen ulazak u nju. Posljednja zabrana izrečena mu je lani i na snazi je do 2029. godine.
AUR – rumunjski Fidesz
Sve mu je to među domaćim nacionalistima samo podiglo rejting. Kao neovisni kandidat izašao je 2019. godine na izbore za Europski parlament, ali nije prošao. No zato mu se prekretnica u političkoj karijeri dogodila krajem 2020., kada je tek osnovana stranka AUR osvojila gotovo 10 posto glasova na parlamentarnim izborima i prvi put ušla u rumunjski parlament. Kao i poljski PiS i mađarski Fidesz, tako i AUR ima konzervativno-nacionalističku agendu. Temeljni cilj mu je ujedinjenje Rumunjske i Moldavije, a očuvanje tradicionalnih vrijednosti – obitelj, vjera i domovina – poruka je koja u ovom trenutku dobro prolazi u Rumunjskoj. Kada se tomu doda protivljenje globalizmu, europskoj birokraciji, LGBT pravima, spolnom odgoju u školama i obveznom cijepljenju, slika postaje potpunija.
Nacionalizam i euroskepticizam kao temelji kampanje
Otprilike takva mu je bila i kampanja, temeljena na nacionalističkoj retorici, euroskepticizmu i protivljenju povećanju ovlasti Europske unije. Iako za sebe kaže da nije proruski nastrojen, a ruskog predsjednika Vladimira Putina nazvao je ratnim zločincem te podržava status Rumunjske kao članice Europske unije, Simion je podržao vraćanje granica Rumunjske na one prije Drugoga svjetskog rata, što su teritoriji koji se danas nalaze na području Bugarske, Moldavije i Ukrajine. Osim u Moldaviji, zbog toga je personom non grata proglašen i u Ukrajini, a da ga za to nije pretjerano briga potvrđuje i činjenica da se i u kampanji otvoreno protivio pružanju vojne pomoći toj zemlji.
Simionov 'MAGA san'
Kao obožavatelj Donalda Trumpa, često nosi kapu s natpisom poznatog stava američkog predsjednika - 'Učinimo Ameriku ponovno velikom' (MAGA). Simion kaže da se nada da će postati rumunjski 'MAGA predsjednik'.
I dok on sanja o tome da postane rumunjski Trump, politički promatrači strahuju da bi njegova pobjeda 18. svibnja mogla izolirati zemlju, narušiti privatna ulaganja i destabilizirati istočni blok NATO-a, na čijem se rubu Ukrajina bori protiv trogodišnje ruske invazije. To bi također proširilo skupinu euroskeptičnih čelnika u EU, a ona uključuje mađarskog i slovačkog premijera Viktora Orbana i Roberta Fica.