Planovi predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o reformi gotovo dvobilijunskog proračuna EU-a ubrzano se tope pod pritiskom nezadovoljnih poljoprivrednika, zastupnika i brojnih članica. Taj zaokret teško prolazi među državama juga i srednje Europe jer najviše profitiraju od sadašnje raspodjele novca, piše Politico.

Zbog snažnog otpora nastala je široka koalicija vlada, zastupnika i poljoprivrednika koja sada pokušava srušiti ključne dijelove prijedloga za proračun 2028. – 2034., samo nekoliko mjeseci nakon što ga je Komisija predstavila. Najnoviji ustupak došao je prošlog tjedna. Naime Von der Leyen je ponudila državama mogućnost da za subvencije poljoprivrednicima izdvoje dodatnih 45 milijardi eura, ne povećavajući ukupni proračun.

Bogate članice su frustrirane

Tri europska diplomata tvrde da su bogatije sjeverne članice sve frustriranije jer se, kako kažu, 'vraćamo na stare pozicije', ponajviše nakon što su Francuska i Italija ishodile dodatne ustupke za svoje poljoprivrednike kao dio pregovaračkog paketa povezanog s dugo odgađanim trgovinskim sporazumom EU-a i Mercosura. Jedan od diplomata ironično je opisao situaciju: 'Neke su se delegacije pojavile s govorničkim točkama koje su izvadile iz ladice iz 2004. godine.'

Upravo tada je Zajednička poljoprivredna politika zauzimala čak 46 posto proračuna EU-a. U novom prijedlogu Komisija je za poljoprivredu odredila najmanje oko 25 posto ukupnog fonda, ali uz mogućnost da države same povećaju taj udio.

Val otpora

Još od prvih najava jasno je da će planovi naići na žestoke otpore. Zastupnici, ministri i poljoprivredni sindikati tjednima su poručivali da će se boriti protiv 'najradikalnijeg proračuna' koji je Komisija dosad predložila, kako ga opisuje Zsolt Darvas iz think tanka Bruegel.

Prijetnje su se materijalizirale u Bruxellesu, kad su poljoprivrednici traktorima blokirali ulice tijekom samita EU-a, u trenutku u kojem se ponovno spominjalo moguće potpisivanje sporazuma s Mercosurom. U takvoj atmosferi Komisija je preko božićnih praznika smišljala način da omogući državama dodatna izdvajanja za poljoprivredu – opet bez povećanja ukupnog proračuna. Rješenje je pronađeno u fondu za 'crne dane', rezervi namijenjenoj za brzu reakciju u krizama.

No taj je manevar, upozorava Eulalia Rubio iz Instituta Jacques Delors, oslabio sposobnost EU-a da odgovori na neočekivane hitne situacije. 'Ograničava se logika fleksibilnijeg proračuna za buduće krize', rekla je. I u štedljivijim državama primijećena je nelagoda, iako se ustupak tada smatrao trikom za pridobivanje Italije u pregovorima o Mercosuru.

Drugi ustupak u dva mjeseca

Ovo nije prvi put da je Von der Leyen popustila. U studenome je već ublažila prijedlog da bi stišala pobunu unutar vlastite političke obitelji, Europske pučke stranke, pod pritiskom poljoprivrednih lobija. Tada je Komisija uvela obavezu 'ruralne potrošnje' u visini 10 posto ukupnih sredstava država te ponudila dodatna jamstva da se ne smanjuju izdvajanja za razvijenije regije, a to je pitanje posebno osjetljivo u Njemačkoj i Španjolskoj.

'Opći obrazac koji nam se ne sviđa jest da Komisija nastavlja nuditi sitne prilagodbe tu i tamo', kaže jedan od dužnosnika EU-a. Iz Komisije uzvraćaju da bi države ionako same gurale pregovore u tom smjeru.

Ipak, mnoge je iznenadila brzina kojom Komisija popušta. 'Svi se boje francuskih izbora 2027. i mogućeg jačanja krajnje desnice, pa žele zaključiti dogovor do kraja godine', kaže jedan od diplomata. Zbog toga, dodaje, pritisak na Von der Leyen da ublaži reformu ne prestaje, a to njezin ambiciozni plan za modernizaciju proračuna EU-a čini sve manje izglednim.