Čak i kada uoče sumnjivo ponašanje, mogućnosti reakcije vrlo su ograničene. Irska ima osam vojnih brodova, ali zbog nedostatka osoblja, popravaka i činjenice da dva plovila nisu prikladna za nemirne vode Atlantika istodobno ih može poslati najviše tri, a obično samo dva.

'Nadziremo milijun četvornih kilometara. Da bih se osjećao barem donekle sigurno, trebalo bi mi najmanje 12 brodova', kaže zapovjednik.

Europske države bore se s manjkom resursa, a kriminalne mreže sve češće odnose pobjedu na moru. Ujedinjeni narodi danas opisuju Europu kao novo glavno odredište kokaina, čija je proizvodnja u Latinskoj Americi u posljednjih deset godina učetverostručena, piše Financial Times.

Droga koja se nekoć povezivala s bogatim posjetiteljima noćnih klubova postala je dostupna gotovo svim društvenim skupinama. Između 2014. i 2024. godine prosječna ulična cijena kokaina u Europi pala je za 18 posto, a njegova čistoća porasla je za 44 posto, pokazuju podaci Agencije Europske unije za droge (EUDA).

Europa preplavljena kokainom

Kako su vlasti pojačale nadzor velikih luka, krijumčari su pronašli nove putove. Koriste šifriranu komunikaciju, brze i snažne glisere, poluuronjiva plovila, satelitsku tehnologiju i lažiranje GPS položaja brodova. 'Uvijek morate pratiti najnovije promjene jer se neprestano pojavljuje novi način rada', upozorava vršitelj dužnosti izvršnog direktora Europola Jürgen Ebner.

Europol navodi da je riječ o svojevrsnom fenomenu kada policija snažno pritisne kriminal na jednom mjestu, a problem se samo premjesti na drugo. Kriminalne mreže iz Kolumbije, Perua i Bolivije koriste postojeće globalne trgovačke rute da bi goleme količine kokaina prebacile u Europu, no sve veći dio droge polazi i iz Brazila te preko zapadne Afrike završava na europskom tržištu.

Ujedinjeni narodi upozoravaju da bi ponuda uskoro mogla premašiti potražnju, što bi krijumčare moglo potaknuti da na europske ulice plasiraju još veće količine. 'Nismo u poziciji zaustaviti te tokove', kaže Mark Mellett, bivši načelnik Glavnog stožera Irskih obrambenih snaga (Irish Defence Force - IDF).

Prema njegovim riječima, europskim sigurnosnim službama trebale bi informacije u stvarnom vremenu o svemu što se događa na površini oceana, na morskom dnu i u zračnom prostoru iznad njega. U Europi je danas dostupno više kokaina nego 1980-ih, razdoblja koje se često smatra vrhuncem njegova širenja. Količina ostataka kokaina otkrivena u otpadnim vodama europskih gradova samo je prošle godine porasla za više od petine.

Europska agencija za droge procijenila je 2021. godine vrijednost tržišta kokaina na 11,6 milijardi eura. Michael O’Sullivan, bivši čelnik Pomorskog centra za analizu i operacije protiv narkotika, smatra da ono danas vrijedi približno 15 milijardi eura, a niže cijene i jednostavna prodaja preko popularnih šifriranih komunikacijskih aplikacija učinile su kokain znatno dostupnijim.

'Predodžba da je tipičan korisnik netko tko samo želi začiniti noćni izlazak više nije točna', kaže Julien Garsany, voditelj briselskog ureda UN-ove agencije za droge i kriminal (UNODC). 'Kokain je prodro u sve dobne skupine i sve slojeve društva', upozorava. Sve češće ga uzimaju i tinejdžeri, čiji mozak još nije potpuno razvijen, čime se stvara snažan put prema ovisnosti.

Krijumčari zaobilaze velike luke

Europske države posljednjih godina ulagale su u sigurnost luka, skenere i tješnju pravosudnu suradnju. No kriminalne organizacije ponovno su se prilagodile.

Irski zapovjednik procjenjuje da europske službe presretnu možda deset posto kokaina koji se šalje u Europu jer njegove snage moraju pratiti sve češće pojavljivanje ruskih špijunskih brodova te pritom nadzirati pomorske prijetnje tijekom sastanaka na vrhu Europske unije.

'Možete tvrditi da pobjeđujete samo ako potpuno prekinete opskrbu. Razmjenjujemo informacije s drugim mornaricama i policijskim službama, ali dobivamo li sve podatke? Rješava li se time problem na kopnu? Budimo realni – ne', kaže.

Masovno krijumčarenje kokaina prema Europi počelo je 1980-ih, kada su kolumbijski karteli počeli tražiti nova tržišta zbog zasićenosti Sjedinjenih Država. Isprva su se koristile jahte i motorni čamci, no rast pošiljki 1990-ih potaknuo je krijumčare na upotrebu kontejnera s voćem i drugom legalnom robom.

Metode su s vremenom postajale sve domišljatije. Kokain se miješa s hranom, plastikom, tekstilom, kartonom, pa čak i životinjskim kožama, a potom se izdvaja u tajnim kemijskim laboratorijima u Europi. Jedna od tehnika uključuje kemijsku izmjenu droge i njezino raspršivanje po drvenom ugljenu.

Europske su države proteklog desetljeća zaplijenile goleme količine kokaina, ponajprije u velikim lukama poput Rotterdama i Antwerpena. U belgijskim je lukama 2023. godine zaplijenjeno rekordnih 118 tona, a broj zapljena u Europi još je 2019. godine premašio njihov broj u Sjevernoj i Južnoj Americi. Međutim u posljednje tri godine u belgijskim lukama zabilježen je snažan pad.

U Antwerpenu je u prvih šest mjeseci ove godine zaplijenjeno 5,4 tone kokaina, odnosno 68 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. U cijeloj 2025. ondje je zaplijenjeno 55 tona.

Belgijske vlasti smatraju da je stroži nadzor odvratio krijumčare od velikih luka. U suradnji s privatnim upraviteljima terminala uložile su u mobilne skenere, stoga danas neposredno nakon dolaska mogu rendgenski pregledati između 15 i 17 posto visokorizičnih kontejnera, a 2023. godine pregledavale su ih tek pet posto.

'Nema više toliko golemih i masovnih pošiljki kokaina', kaže Robert Fay, voditelj Europolove jedinice za krijumčarenje droge.

Pad zapljena, međutim, ne znači nužno da u Europu stiže manje kokaina. Kriminalne skupine jednostavno sve češće izbjegavaju luke i organiziraju primopredaju na otvorenom moru.

Primopredaja droge usred Atlantika

U operacijama na moru sudjeluju ribarski brodovi ili veliki trgovački 'matični brodovi', koji prevoze i legalni teret te predaju kokain manjim plovilima. Ponekad se jeftina roba, primjerice rabljeni traktori, koristi kao paravan za prijevoz droge.

U drugim slučajevima susreću se ribarski brodovi i gliseri koji prevoze isključivo kokain. Krijumčari također potapaju spremnike, opremljene vremenskim mehanizmom, koji se poslije otvaraju i omogućuju da droga ispliva na površinu da bi je preuzela druga skupina.

Ogromna površina Atlantika krijumčarima pruža ključnu prednost. Prema Europolu, česte primopredaje odvijaju se oko Azorskog otočja i Kanarskih otoka, zbog čega su Portugal i Španjolska postali važne ulazne točke za kokain. 'To je golem dio Atlantika. Morate točno znati gdje tražiti', kaže Fay.

Irska je u sklopu zajedničkih europskih napora zadužena za područje oceana više nego deset puta veće od njezina kopna, a na raspolaganju ima najviše tri broda. 'Ako nemate fizičku prisutnost i mogućnost provođenja zakona na moru, jednostavno ste ostavili vrata širom otvorena', upozorava bivši visoki zapovjednik irske mornarice.

Posljedice se osjećaju i na ulicama. Kokain je postao najveći problem povezan s drogama u Irskoj, a broj ljudi koji se liječe zbog njegova uzimanja porastao je od 2017. godine za 336 posto. Među ispitanicima koji su protekle godine uzimali drogu, njih 46 posto ušmrkavalo je kokain. Prosjek Europske unije iznosi 29 posto.

Rast dostupnosti kokaina poklopio se s padom irskih obrambenih kapaciteta. Irska mornarica 2018. godine imala je devet operativnih brodova, no između 2019. i 2025. broj članova posada pao je zbog problema sa zapošljavanjem i zadržavanjem ljudi. 'Patrole su postale povremene, brodovi jedva operativni, a vrata za kokain tada su se otvorila. Irska je postala laka meta', kaže bivši zapovjednik.

Čak i kada službe znaju gdje se odvija krijumčarenje i uspiju poslati brod, počinitelji često pobjegnu. Glisere s kokainom teško je pratiti, a potjere na otvorenom moru mogu završiti smrću. Dvojica pripadnika španjolske Civilne garde poginula su ove godine, a lani i portugalski službenik u sudarima tijekom operacija protiv krijumčara.

'Glavno je pitanje kako ih zaustaviti. Čak i kada raspolažemo jednakim plovilima kao oni, operacija je iznimno opasna', kaže Paulo Gomes da Silva, glavni analitičar lisabonskog Centra za borbu protiv pomorskog krijumčarenja narkotika koji je prošle godine služeći se gliserima i manjim plovilima zaplijenio rekordne 92 tone kokaina. Procjenjuje, međutim, da je još 700 tona prošlo nezapaženo, više od 40 posto iznad količine iz 2024. godine.

Francuska mornarica zakonski smije pucati u motore krijumčarskih plovila da bi ih zaustavila, ali u svim europskim zemljama to nije dopušteno zbog razlika u nacionalnom zakonodavstvu.

Razbijene aplikacije i nedodirljivi šefovi

Određeni uspjeh ostvaren je u presretanju komunikacije kriminalnih organizacija. Europol i europske policijske službe 2021. godine probili su aplikaciju Sky ECC, koju su krijumčari koristili za šifriranu komunikaciju. Dešifrirane poruke dovele su do stotina uhićenja, a njihov se sadržaj i dalje koristi u istragama.

'Prije Sky ECC-a morali smo krenuti od sitnih kriminalaca i postupno se penjati prema vrhu. Tada smo prvi put vidjeli kako komuniciraju vođe kriminalnih skupina', rekla je belgijska ministrica pravosuđa Annelies Verlinden.

Podaci iz aplikacije pomogli su identificirati visokorangirane krijumčare, ali europske su ih službe godinama teško mogle dosegnuti. Članovi takozvanog Superkartela, za koji se vjerovalo da je na vrhuncu opskrbljivao čak trećinu europskog tržišta kokaina, otvoreno su živjeli u Dubaiju i drugim državama u kojima su se smatrali nedodirljivima.

To se postupno promijenilo. Dubai je izručio niz vodećih kriminalaca, uključujući Nizozemca Ridouana Taghija i Talijana Raffaelea Imperialea te su 2024. godine završili u zatvorima svojih država. Jednim od najvećih uspjeha smatra se travanjsko uhićenje Daniela Kinahana, šefa irskog kartela i jednog od vodećih ljudi Superkartela, a on se nalazi u zatvoru u Dubaiju i čeka izručenje Irskoj.

Međutim kriminalci bježe u druge države, među njima i u zapadnu Afriku. Najtraženiji nizozemski krijumčar Jos Leijdekkers, osuđen u odsutnosti u Nizozemskoj i Belgiji, skriva se u Sierra Leoneu, koji Europol smatra važnim čvorištem za prekrcaj droge.

Kriminalne skupine vratile su se fragmentiranim oblicima komunikacije. onima koje je teže pratiti. 'Prilagođavaju se, koriste različite načine komunikacije i uvijek su korak ispred nas', kaže Fay.

Zarada raste i do 1000 posto

U središtu problema nalazi se golema zarada. Laurent Laniel, analitičar Agencije Europske unije za droge, kaže da profitne marže eksplodiraju kako kokain putuje od Latinske Amerike prema europskim ulicama. 'Ulaganje možete povećati za 1000 posto', navodi. Najveći dio zarade ne ostvaruju proizvođači ni ulični preprodavači, već posrednici koji organiziraju prijevoz, logistiku i osiguranje pošiljki.

'Trgovina funkcionira poput pješčanog sata. Na vrhu je mnogo proizvođača, zatim vrlo uzak broj logističara koji mogu organizirati prijevoz, a na dnu je mnoštvo potrošača. Ljudi u sredini zarađuju najviše', objašnjava Laniel. Tim dijelom trgovine upravljaju organizacije poput najvećeg brazilskog kartela Primeiro Comando da Capital, meksičkih kartela Sinaloa i Jalisco New Generation i različitih balkanskih kriminalnih skupina.

Niske veleprodajne i maloprodajne cijene te sve veća čistoća pokazuju da u Južnoj Americi postoji velika količina kokaina dostupna za kupnju i da velik dio nje prelazi Atlantik.

Kokain danas sudjeluje u više od četvrtine smrtnih slučajeva povezanih s drogama u Europi. Iako ga većina ljudi uzima u klubovima, barovima ili kod kuće, devet posto njih, kao i osam posto onih koji uzimaju crack, navelo je da su to činili i na poslu.

Garsany smatra da europska borba protiv droge zanemaruje ključno područje – smanjenje potražnje i liječenje ovisnosti. 'Ako se usredotočite samo na ponudu, nazivate to ratom protiv droge. A već znamo što se tada događa: ništa se ne riješi', upozorava.

'Gubimo ovu bitku'

Borba protiv malih plovila krijumčara na Atlantiku ne pokazuje znakove završetka. Irska, čiji obrambeni proračun raste, ali i dalje ostaje najmanji u Europskoj uniji, povremeno djeluje gotovo naslijepo jer nema sonar za nadzor ispod površine mora ni vojni radar za nadzor zračnog prostora.

Zemlja se zato okreće novim tehnologijama. Irsko ministarstvo obrane surađuje s Uboticom, domaćom tehnološkom tvrtkom koja koristi umjetnu inteligenciju i satelitske snimke za prepoznavanje nepravilnosti u kretanju brodova i mogućih primopredaja tereta na moru.

Mornarica razmatra i upotrebu daljinski upravljanih letjelica jer mogu nadzirati znatno veće područje od brodova, no Eugene Ryan, bivši irski zapovjednik koji je sudjelovao u jačanju europske suradnje protiv krijumčara, smatra da Irska i dalje predstavlja 'veliku prazninu' u europskoj obrani od droge.

'Nažalost, gubimo ovu bitku', zaključuje.