Prema pisanju Politica, u Bruxellesu se pripremaju planovi kojima bi Beograd bio 'nagrađen' nakon što je ublažio sporne zakone za koje su međunarodni stručnjaci upozoravali da ugrožavaju neovisnost pravosuđa.

No provedba tih planova mogla bi biti odgođena nakon što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio ostavku i raspisivanje parlamentarnih i predsjedničkih izbora, što cijelo pitanje čini politički osjetljivijim.

Bruxelles želi potaknuti nastavak reformi

Prošlog tjedna srbijanski parlament usvojio je izmjene spornih zakona koje su ranije kritizirali Europska unija i Venecijanska komisija, najviše pravno savjetodavno tijelo Vijeća Europe. Stručnjaci su upozoravali da bi prvotna rješenja mogla narušiti neovisnost pravosuđa, otežati borbu protiv organiziranog kriminala te ugroziti istrage korupcije.

Prema četvorici dužnosnika upoznatih s planovima Europske komisije, Bruxelles sada traži način kako nagraditi Srbiju za taj zaokret i potaknuti je da nastavi s reformama te ne odustane od preuzetih obveza na putu prema članstvu u Europskoj uniji.

Jedan od dužnosnika rekao je da u Bruxellesu prevladava stav da 'Srbiju ne treba potpuno izgubiti', iako nitko ne očekuje njezino skoro pristupanje Uniji.

Vučićeva ostavka zakomplicirala planove

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Friedrich Merz ranije ovog mjeseca razgovarali su s Vučićem tijekom sastanka na vrhu u Crnoj Gori. Prema izvorima Politica, jedna od tema bila je mogućnost da Srbija dobije određene pogodnosti ako odustane od zakona koji nisu usklađeni s europskim standardima.

No samo nekoliko dana kasnije Vučić je najavio da će podnijeti ostavku te raspisati parlamentarne i predsjedničke izbore.

Glasnogovornica Europske komisije Paula Pinho izjavila je kako zasad nije jasno tko će biti kandidati na budućim izborima.

Bruxelles podsjeća i na moguće financijske posljedice

Srbija je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2012. godine, ali Bruxelles već dulje upozorava da bi zbog demokratskog nazadovanja i bliskih odnosa s Rusijom mogla ostati bez više od milijardu eura europskih sredstava.

Europska unija najveći je financijski partner Srbije. Između 2021. i 2024. odobrila joj je više od 586 milijuna eura bespovratnih sredstava, dok je dodatnih 1,5 milijardi eura dostupno pod uvjetom provedbe reformi. Prema podacima srbijanske vlade, od 2000. godine Srbija je iz europskih fondova i ulaganja primila više od sedam milijardi eura.

Srbija želi otvoriti novo pregovaračko poglavlje

Beograd u idućim tjednima želi otvoriti treći od ukupno šest pregovaračkih klastera u pristupnim pregovorima s Europskom unijom.

Srbijanski veleposlanik pri EU-u i glavni pregovarač Danijel Apostolović poručio je da je Srbija usvojila pravosudne zakone u skladu s preporukama Venecijanske komisije te da bi otvaranje trećeg klastera predstavljalo važnu prekretnicu u pregovorima.

Taj klaster obuhvaća konkurentnost, gospodarski rast, industrijsku politiku i usklađivanje s carinskom unijom EU-a te se smatra manje politički osjetljivim od ostalih pregovaračkih područja.

Ipak, diplomati iz dviju država članica, koji su razgovarali s Politicom, upozoravaju da među članicama i dalje postoji velik skepticizam prema napretku Srbije. Jedan od njih poručio je da ispravljanje vlastitih pogrešaka predstavlja tek minimum te da samo po sebi nije dovoljno da bi Beograd zaslužio posebnu nagradu.