Bornholm, turistički otok otprilike veličine Ibize, posljednjih mjeseci pretvara se u simbol nove europske militarizacije. U vojnu bazu Almegaards Kaserne stiglo je više vojnika, grade se novi hangari, a nedavno je raspoređeno i 11 novih oklopnih vozila Patria 6x6, namijenjenih odvraćanju mogućeg napada.

'Stalno poboljšavamo razinu spremnosti i već smo dosegli određenu točku', rekao je general Peter Boysen, zapovjednik danske vojske, piše El Pais. 'Borit ćemo se onime što imamo, ali moramo ubrzati i ojačati svoje snage – i upravo to činimo.'

Rusija je od Bornholma udaljena svega 300 kilometara, a upravo iz tog smjera, upozoravaju danski vojni čelnici, dolazi glavna prijetnja. No istodobno se Danska suočava s neugodnim pritiskom sa zapada – od svog najbližeg saveznika.

Grenland i pritisak iz Washingtona

Na suprotnom kraju države, na Grenlandu – otoku čak 3700 puta većem od Bornholma – Danci se suočavaju s prijetnjom koja dolazi iz Washingtona. Američki predsjednik Donald Trump više je puta poručio da Sjedinjene Države žele preuzeti kontrolu nad Grenlandom, 'milom ili silom', što je u Kopenhagenu izazvalo šok i zabrinutost.

Tako su se Danska i njezina dva strateški ključna otoka našli stiješnjeni između Rusije, starog hladnoratovskog protivnika, i SAD-a, formalnog zaštitnika. 'Prvi put u 80 godina prijeti nam opasnost s obje strane', upozorava Jonas Parello-Plesner, bivši danski diplomat i direktor Zaklade saveza demokracija. 'Živimo u svijetu koji je na rubu kolapsa', dodaje.

U Rønneu, glavnom gradu Bornholma, Grenland se spominje gotovo svakodnevno. Lokalni stanovnici polušaljivo govore da se nadaju kako Trump neće 'baciti oko' i na njihov otok, a gradonačelnik Frederik Tolstrup znatno je ozbiljniji te kaže: 'Sjedinjene Države nekad su bile pozitivna sila u svijetu. Sada žele dio našeg kraljevstva. To je tužno.'

Povijest ranjivog otoka

Bornholm je i povijesno osjetljivo područje. Tijekom nacističke okupacije bio je, kako piše Ken Follett u romanu 'Stršljenov let', 'uspavano mjesto s više konja nego automobila'. No nakon poraza Adolfa Hitlera na deset mjeseci pao je pod sovjetsku kontrolu, između 1945. i 1946. godine, u razdoblju koje je ostalo zapamćeno kao 'ruska Danska'.

Taj povijesni presedan, kao i rusko vojno jačanje posljednjih godina, duboko su ukorijenjeni u kolektivnoj svijesti otočana. Nakon završetka Hladnog rata danska vojska smanjila je prisutnost na njemu, no ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine vratila je napetost na području Baltičkog mora.

Eksplozija plinovoda Nord Stream u blizini Bornholma, blizina ruske enklave Kalinjingrad i pojava tzv. flote u sjeni samo su pojačali osjećaj nesigurnosti.

'Moramo biti spremni'

U vojnoj bazi Almegaards Kaserne novi se hangari još grade, vojnici pristižu, a oklopna vozila prolaze prve testove na strmom i zaleđenom terenu. 'Trenutačno nema izravnih prijetnji Bornholmu, ali moramo biti spremni. To je najbolji način da se izbjegne rat', poručuje general Boysen.

Na pitanje o Grenlandu ostaje suzdržan, naglašavajući da je riječ o političkom pitanju. No podsjeća i na kraljevski dekret iz 1952. godine, prema kojem su danski vojnici dužni braniti teritorij u slučaju napada, čak i ako napadač dolazi iz redova saveznika.

Danska je nakon Drugog svjetskog rata skupo plaćala lojalnost SAD-u, sudjelujući u vojnim misijama od Gaze do Afganistana i Iraka. No danas se prioriteti mijenjaju: fokus više nije na dalekim ratovima, već na obrani vlastitog suvereniteta.

'Dugo nismo razmišljali o teritorijalnoj obrani', zaključuje Parello-Plesner, dodajući: 'Sada, zbog rata u Ukrajini, nismo prva linija, ali smo druga – upravo ovdje, na Bornholmu. A na zapadu, ondje gdje smo navikli imati prijatelja i saveznika, situacija se dramatično promijenila.'

Na ovom baltičkom otoku ta se promjena osjeća na svakom koraku. U neformalnim razgovorima vojnici priznaju da bi Danska, želi li poslati poruku Washingtonu, mogla simbolično poslati postrojbe s Bornholma – na Grenland.