Time se prvi put otvoreno priznaje mogućnost izravnog vojnog sukoba između NATO saveznika, nakon što je Washington ponovno dao do znanja da ne isključuje vojnu opciju preuzimanja tog strateški važnog arktičkog teritorija.

Kako piše danski Berlingske, dansko Ministarstvo obrane i Zapovjedništvo obrambenih snaga potvrdili su da je na snazi kraljevska uredba iz 1952. godine, donesena u vrijeme Hladnog rata, prema kojoj danske snage moraju odmah otvoriti vatru na svakog napadača, čak i ako rat nije formalno objavljen, prenosi Euractiv.

Borba bez čekanja na zapovijed

Spomenuta direktiva uvedena je kako bi se spriječilo ponavljanje scenarija iz Drugog svjetskog rata, kada je nacistička Njemačka iznenadnim napadom okupirala Dansku. U dokumentu se navodi da vojne jedinice 'bez odgode moraju započeti borbu, bez čekanja dodatnih zapovijedi', te nastaviti pružati otpor kako bi se kupilo vrijeme za širu mobilizaciju.

Uredba također obvezuje policiju da sudjeluje u obrani od unutarnje suradnje s neprijateljem, a pripadnike domobranske garde da se odmah jave na dužnost. Posebno se naglašava da vojnici ne smiju slušati zapovijedi vlasti koje su zarobljene ili onesposobljene od strane neprijatelja.

Washington ne odustaje: Vojna opcija i dalje na stolu

Napetosti su dodatno porasle nakon što je Bijela kuća kasno u utorak ponovila da je preuzimanje Grenlanda 'prioritet nacionalne sigurnosti', dodavši kako je korištenje američke vojske uvijek opcija kojom raspolaže vrhovni zapovjednik.

Izjava je uslijedila nakon što je sedam europskih država – Francuska, Njemačka, Italija, Poljska, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska – zajednički pozvalo SAD da poštuje suverenitet Grenlanda. Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da ne može zamisliti scenarij u kojem bi Sjedinjene Države prekršile suverenitet tog teritorija.

Europa razmatra plan odgovora

Francuska je u srijedu objavila da s Njemačkom i Poljskom radi na planu djelovanja u slučaju da SAD ostvari svoje prijetnje, izjavio je ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot, prema navodima Reutersa.

U pokušaju smirivanja situacije, američki državni tajnik Marco Rubio poručio je zastupnicima da Washington preferira kupnju Grenlanda, a ne njegovo zauzimanje silom, izvijestio je Wall Street Journal.

Danska i SAD povezani su obrambenim sporazumom iz 1951. godine, koji Amerikancima daje širok vojni pristup Grenlandu. Tijekom Hladnog rata SAD je na otoku imao i do 50 vojnih baza i radarskih postaja. Danas je aktivna samo jedna – svemirska baza Pituffik, u kojoj je raspoređeno oko 150 američkih vojnika.