ISTRAŽIVANJE IPSOS PLUSA

Crni fondovi pokopali HDZ; Kukuriku koalicija vodi za 17 posto

Jadranka Kosor Zoran Milanović kosor milanović

Jadranka Kosor Zoran Milanović kosor milanović

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/PIXSELL

Rujan, iako ne formalno, obilježila je objava programa Kukuriku koalicije, ali i Sabor HDZ-a na kojem nije objavljen program. I tako smo krenuli u kampanju. Crobarometar, redovito istraživanje Ipsos Plusa, koje objavljuje Nova TV na terenskom uzorku od tisuću ispitanika pokazuje značajnu prednost lijevog bloka

Kukuriku koalicija ima u rujnu, bolje reći u kampanju kreće sa 37,2 posto, a HDZ u ovom trenutku ima 20,1 posto potpore birača. Može li se sustići prednost od 17 posto. Prije četiri godine HDZ je u završnici kampanje došao sa 26,5 posto na 34 posto potpore birača. SDP je tada sa 31 posto došao na 33 posto potpore. No sada je protiv HDZ-a jedinstvena lista koja ima veliku prednost.

Tko ulazi u Sabor?

Od ostalih stranaka Laburisti prelaze prag sa 6,1 posto, tu je i Blok umirovljenici zajedno, koji slovi kao HDZ-ov potencijalni partner, ima potporu 5,1 posto birača. Pravaši uživaju potporu od 4,5 posto, a HSS 4,2 posto birača. HDSSB ima u ovom trenutku potporu od tri i pol posto birača. I te stranke zbog rasporeda svojih baza imaju velike šanse za svoje zastupnike u Hrvatskom saboru. HSLS sa 2,5 te moguće Milan Bandić, ako se odluči na izbore, imaju 2,4 posto, a ostale stranke dobivaju 4,8 posto birača. Neodlučnih je sve manje i sada ih je devet posto.

U Slavoniji bitka na desnici, Dalmacija HDZ-u, Zagreb SDP-u

Kada se ovi postoci gledaju po regijama, zanimljiva je Slavonija, tamo HDZ ima 24 postotnu potporu. Od ostalih stranaka zanimljivo HDSSB uživa 17 posto povjerenja birača, ali i HSP - koji prelazi prag. Kada se te dvije stranke zbroje uz HDZ - desno biračko tijelo ima 46 posto, ali je razbijeno na protivničke stranke. Kukuriku koalicija u Slavoniji prolazi najlošije i ima 19 posto potpore.

HDZ je pak pobjednik u Dalmaciji, tamo ta stranka osvaja u dvije izborne jedinice 34 posto, a Kukuriku koalicija 26 posto. U Zagrebu, koji se dijeli u četiri izborne jedinice, lijevi blok ima potporu 42 posto, a HDZ tu osvaja samo jedan i pol posto potpore birača.

Zemlja ide u lošem smjeru

Pred izbore stabiliziralo se razmišljanje o smjeru kojim ide Hrvatska, ali i potezima Vlade. Tako 2/3 ili 77 posto birača misli da zemlja ide u lošem smjeru. A njih 16 posto misli suprotno. Sedam posto ne zna. Premijerkina je stranka podijeljena, 46 posto misli da zemlja ide u dobrom, a 43 posto da ide u lošem smjeru.

Sedamdeset i četiri posto birača ne odobrava poteze Vlade, a njih 20 posto odobrava. Samo sedam posto ne zna. Uz Vladinu politiku u ovom trenutku je još 63 posto HDZ-ovih birača, a svi ostali birači su od 70 do 90 posto protiv politike Vlade.

Kosor lošija od Račana i Sanadera

Zanimljivo, usporedba ovih identičnih pitanja s izborima 2003. i 2007. pokazuje da je Hrvatska 2011. pesimističnija; 2003. godine 58 posto birača mislilo je da zemlja ide u lošem smjeru, a 30 posto suprotno. I 2007. je 57 posto birača mislilo da idemo u lošem smjeru, a 30 posto suprotno.

Poteze Vlade 2003. za mandata Ivice Račana nije odobravao 51 posto birača, a 2007. Sanaderovu Vladu nije odobravalo 58 posto birača. O Račanovoj Vladi u rujnu 2003. pozitivno je mislilo 33 posto, a o Sanaderovoj u rujnu 2007. 29 posto birača.

Josipović i dalje najpopularniji

Predsjednik je i dalje najpopularniji sa 80 posto potpore. Jadranka Kosor u kampanju kreće s potporom od 30 posto građana, a Zoran Milanović ima potporu 44 posto birača.

Zoran Milanović, čija koalicija ima značajnu prednost u odnosu na HDZ, ima lošiji osobni rejting kod birača nego 2007. Tada je o njemu pozitivno mislilo 58 posto birača. Te 2007. Ivo Sanader imao je potporu 41 posto birača. A 2003. o Sanaderu, tada lideru oporbe, pozitivno je mislio 61 posto birača, Ivica Račan u utrku je prije osam godina krenu sa 57 posto potpore birača.

Što građane muči?

I ove, kao i prije četiri godine, isti problemi muče građane, a to je sa 53 posto nezaposlenost, potom sa 16 posto ekonomska situacija. Zato je sa 10 posto pitanje korupcije i kriminala na visokoj razini. Životni standard muči četiri posto ispitanih, a siromaštvo pet posto birača.

Vanjski dug zabrinjava 33 posto birača, lošiji političari i politika brinu 32 posto. Inflacija tišti 28, a mito 26 posto. Uglavnom, o vanjskoj politici ili EU trenutačno tek tri posto birača misli kao najvažnijem problemu. I to je pitanje na dnu onoga što birače trenutačno zanima. Ista ljestvica problema bila je i 2007, a tada je pitanje ulaska u EU zanimalo još manje građana, točnije 1,4 posto birača.

Za EU 58 posto birača

Iako ih to ne zanima, kao pitanje na referendumu da se danas održava, ugovor s EU bi prošao. Danas bi za Uniju glasovalo 58 posto birača, a protiv 31 posto. Posljednjih 30 dana porastao je, istina ne mnogo, broj eurofila, a pada, također ne mnogo, broj euroskeptika.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi