ZLOČINI BEZ KAZNE

Civilnim žrtvama rata i dalje ovrhe za parnične troškove

  • Autor: Mladen Obrenović
  • Zadnja izmjena 23.02.2012 15:13
  • Objavljeno 23.02.2012 u 12:00
PRIVOĐENJE BOROVO RATNI ZLOČIN

PRIVOĐENJE BOROVO RATNI ZLOČIN

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Ferbezar/PIXSELL

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka, Documenta i Građanski odbor za ljudska prava pozvali su novu hrvatsku Vladu da donese odluku kojom će se država odreći naplate parničnih troškova od civilnih žrtava rata koje na sudu nisu uspjele nadoknaditi štetu zbog smrti bliske osobe. Upozorili su da se u 72 predmeta radi o 2,04 milijuna kuna, a smatraju da Vlada može donijeti odluku o tome u kratkom roku

Tri su nevladine organizacije u Kući ljudskih prava predstavile nalaze godišnjeg izvještaja o praćenju suđenja za ratne zločine te tom prilikom posebno istaknule patnje kroz koje prolaze obitelji civilnih žrtava rata.

‘Stalno se zagorčava život obiteljima civilnih žrtava rata. Umjesto da im se kaže: ‘Žao nam je što su ti ljudi ubijeni i što i danas zbog toga patite’ te ih se obešteti, od njih se traži podmirenje troškova parnice koju su izgubili. Uglavnom se radi o ljudima koji imaju skromne mirovine i kojima prijeti ovrha trećine primanja’, ukazala je Vesna Teršelič iz Centra za suočavanje s prošlošću - Documenta.

Navedeno je da se parnični troškovi kreću u iznosima od pet do 105.000 kuna. Od ukupno 108 pokrenutih sudskih postupaka, njih su 83 odbijena. U 11 slučajeva troškove je snosila svaka strana, dok u ostalim slučajevima podnositeljima tužbe za naknadu štete ili prijeti ovrha ili je ona već naplaćena.

‘Nužno je osnovati fond za obeštećenje svih žrtava rata, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Istodobno, i premijer, ali i ministri pravosuđa i branitelja trebaju posjetiti civilne žrtve rata i iz prve ruke spoznati njihove muke’, rekla je Vesna Teršelič.

U tom je kontekstu naveden i podatak prema kojem je od 6.670 civila poginulih tijekom Domovinskog rata samo 359 korisnika obiteljske invalidnine iza civilnih invalida rata.

U izvješću su predstavljeni i podaci iz DORH-ove Baze podataka ratnih zločina u kojoj je evidentirano 490 zločina, od čega su 393 zločina počinili pripadnici JNA ili formacija tzv. Krajine, 86 pripadnici HV-a ili policije, dok su ostale zločine počinili pripadnici drugih postrojbi.

Poznati su počinitelji u 316 zločina, od čega su u potpunosti riješena 103 zločina, odnosno tek petina od ukupnog broja evidentiranih. Kazneni su postupci pokrenuti protiv 3.432 osobe, a među njima su 104 pripadnika hrvatskih postrojbi. Pravomoćno su osuđene 554 osobe i u okviru tog broja 29 pripadnika hrvatskih postrojbi.

U tim je zločinima smrtno stradalo 5.987 osoba, njih je 2.266 teško ozlijeđeno, 2.336 zlostavljano, a 67 silovano. Još je evidentirano 3.085 žrtava po drugim kriterijima.

‘Čak u 87 posto slučajeva kazneni postupci pokrenuti su u odsutnosti, što najbolje govori o nužnosti regionalne suradnje, ali i o činjenici da Zakon o ništetnosti ne ide u prilog suradnje tužiteljstava Hrvatske i Srbije’, ocijenio je Mladen Stojanović iz osječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava.

Upravo o nužnosti regionalne suradnje, ali i ‘neodgovornoj politici o osjetljivoj i ozbiljnoj temi’ kroz prizmu Zakona o ništetnosti govorio je i Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava. Upozorio je i na još jedan, po njemu vrlo ozbiljan problem u sankcioniranju ratnih zločina.

‘I dalje postoji neprohodnost između političkog vrha i onoga što se događa na terenu, odnosno na lokalnim sudovima, pa je bitno sagledati kako će nova vlast učiniti stavove prohodnima do razina na kojima se odlučuje’, zaključio je Zoran Pusić.

Tri su nevladine organizacije svoje izvješće o praćenju ratnih zločina publicirale u posebnoj brošuri te potvrdile da im je misija OSCE-a na odlasku prepustila zadatak praćenja suđenja za ratne zločine.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi