Znanstveno utemeljena prevencija ključna je u sustavnom rješavanju suzbijanja ovisnosti i promociji mentalnog zdravlja u regiji, rečeno je u srijedu na PREVREG-u, prvoj regionalnoj konferenciji o izgradnji temelja prevencijske znanosti u regiji
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak kazao je kako je prva regionalna konferencija izvanredna prilika za unapređenje zajedničke suradnje i razmjene znanja, iskustava i primjera dobre prakse između više zemalja te za promicanje suvremenih standarda prevencijske znanosti i javnozdravstvenih politika.
''Ljudi sve više razgovaraju o prevenciji jer postojeći sustavi zdravstva, ali drugi sustavi koji su nam partneri u aktivnostima očuvanja zdravlja i kvalitete života građana, sve više shvaćaju da samo pomoću prevencije možemo smanjiti broj bolesti i misliti o zdravlju i o produženju kvalitetnog života'', kazao je Capak. Dodao je i kako mu je iznimno drago što je u pripremi konferencije ''barem 30 puta bila spomenuta prevencija'' dodajući kako je napokon i u javnosti u više zemalja prepoznata potreba promocija prevencije u rješavanju problema u ponašanju i u promociji mentalnog zdravlja.
vezane vijesti
''Imamo sve veći problem s ovisnostima, imamo nove droge, imamo pojačanu ponudu, imamo kombinacije droga. Posebno u našoj regiji imamo i problem s pretjeranim korištenjem alkohola i pušenjem. Nova situacija nam je s kockanjem i s pretjeranom upotrebom ekrana. Dakle, nikad nije bilo važnije da razgovaramo o tome kako da kvalitetno, učinkovito i znanstveno utemeljeno radimo na prevenciji'', kazao je Capak.
Najvažnije prepoznati ranjive skupine za rizično ponašanje
Prodekanica na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu Ana Katušić istaknula je iznimni značaj održavanja prve regionalne konferencije i naglašavajući da je okupila 120 sudionika iz okolnih zemalja, ali iz Austrije i SAD.
''Nadam se da ćemo izgraditi temelje kako prevenirati određene socijalne i društvene izazove s kojima se danas susrećemo. Znači, najvažnije je da se prepoznaju ranjive skupine za rizično ponašanje i probleme u ponašanju ili s ovisnošću. I upravo s tim ranjivim skupinama treba raditi počevši od naših škola, a kasnije i sa skupinama mladih koji tek izlaze na tržište rada'', kazala je Katušić.
Amir Hasanović iz BiH Stručnog centra za prevenciju ovisnosti ocijenio je konferenciju kao prvi korak ''regionalnog uvezivanja'' na području prevencijske znanosti.
''Svjedočimo naglim promjenama, prije svega to su tehnološki razvoj i razvoj društvenih mreža, pa imamo i nove obrasce rizičnih ponašanja i izazova vezanih uz mentalno zdravlje. Potrebna nam je prevencija koja se temelji na dokazima i kvalitetnim podacima te ,ono što je možda i najvažnije, na znanstvenim spoznajama. Upravo zbog toga i imamo ovu konferenciju'', kazao je Hasanović.
Pomoćnik ravnatelja HZJZ za ovisnosti Željko Petković predstavio je rezultate dosadašnjih istraživanja o uporabi opojnih sredstava i ovisnosti. Konkrektno, prema rezultatima istraživanja Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji RH u razdoblju 2011.–2023. u Hrvatskoj se bilježi porast uporabe većine psihoaktivnih tvari do 2019. Nakon toga dolazi do usporavanja ili blagog pada za većinu supstanci.
Prema istraživanju barem jednom u životu neku drogu uzelo je 26 posto odraslih od 15 do 64 godine. Najveća prevalencija uzimanja bilo koje ilegalne droge utvrđena je u skupini između 25 i 34 godine (42,4 posto), a slijede skupine između 35 i 44 (32,9 posto) i između i 15 i 24 godine (31,5 posto). Devet od deset odraslih (89,7 posto) barem je jednom u životu konzumiralo alkohol. Relativno najveća prevalencija konzumacije alkohola utvrđena između 25 i 34 godine (93,4 posto)
Troje od svakih pet odraslih barem je jednom u životu pušilo duhan. Prosječna dob prvog pušenja duhana je 16 godina i 4 mjeseca, a elektroničke cigarete koristi 12 posto odraslih, Prema rezultatima Europskog istraživanja o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima iz 2024. (ESPAD), Hrvatska je iznad europskog prosjeka po konzumiranju droga među mladima, tako da 16,2 posto učenika u dobi 15-16 godina navodi da je barem jednom probalo neku od psihoaktivnih droga (2,5 postotna boda više u odnosu na prosjek ESPAD-a)
''Mjere sadržane u Nacionalnoj strategiji djelovanja na području ovisnosti do 2030. i pratećem Akcijskom planu do 2026. stavljaju poseban naglasak na prevenciju ovisnosti djece i mladih'' kazao je Petković.
Dvodnevnu konferenciju PREVREG organiziraju Sveučilište u Zagrebu – Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Stručni centar za prevenciju ovisnosti Sarajevo (Bosna i Hercegovina), uz pokroviteljstvo i institucionalnu podršku Agencije za droge Europske unije (EUDA).
