Europska unija odgodila je predstavljanje zakona kojim bi se trajno zabranio uvoz ruske nafte, a razlog su nagli poremećaji na energetskim tržištima potaknuti ratom na Bliskom istoku i rastom cijena energenata
Europska komisija odgodila je dugo očekivani prijedlog kojim bi se trajno zabranio uvoz ruske nafte u EU jer sukob na Bliskom istoku snažno utječe na globalna tržišta te održava cijenu barela nafte Brent iznad 100 dolara.
Odluka dolazi i u trenutku napetog sukoba s Mađarskom i Slovačkom oko naftovoda Družba iz sovjetskog razdoblja. Inače, radi se o jedinim državama članicama koje još uvijek kupuju rusku naftu, piše Euronews. Zakonodavni prijedlog, koji je dio plana REPowerEU, trebao je biti predstavljen 15. travnja, no taj je datum sada uklonjen iz kalendara.
'Nemam novi datum koji bih vam mogla dati', rekla je u utorak glasnogovornica Komisije za energetiku Anna-Kaisa Itkonen, dodajući: 'Ipak, mogu vas uvjeriti da ostajemo predani izradi ovog prijedloga.'
Na odgodu su snažno utjecali američko-izraelski napadi na Iran jer su destabilizirali energetska tržišta i doveli do zatvaranja Hormuškog tjesnaca – ključnog prolaza kojim je dosad svakodnevno prolazila petina svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina (LNG).
Američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je pohvalio 'produktivne razgovore' s Iranom o okončanju rata, no Teheran je tu tvrdnju odmah osporio. Unatoč tome, njegove su izjave potaknule pad cijene nafte Brent sa 112 na 102 dolara po barelu.
Kako bi smirile uznemirena tržišta, Sjedinjene Američke Države ublažile su sankcije na rusku naftu, što je u Europi izazvalo ogorčenje i zabrinutost. U Komisiji, međutim, tvrde da odgoda ne znači promjenu politike.
'Prijedlog će biti predstavljen', poručila je Itkonen, podsjetivši na riječi predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, a ona je upozorila da bi povratak ruskim fosilnim gorivima nakon završetka rata u Ukrajini bio 'strateška pogreška'.
Otpor Mađarske i Slovačke
Europska unija već je ranije zabranila rusku naftu u okviru svog standardnog režima sankcija, a on se mora obnavljati svakih šest mjeseci jednoglasnom odlukom država članica. Mađarska i Slovačka pritom imaju izuzeće bez vremenskog ograničenja, što im omogućuje nastavak kupnje ruske nafte.
Novi zakon, koji je sada odgođen, tretira se kao pitanje energetike, a ne vanjske politike, pa za njegovo usvajanje nije potrebna jednoglasnost, već kvalificirana većina. Bruxelles smatra da bi trajna zabrana spriječila buduće blokade i zatvorila postojeće rupe u sustavu.
U okviru plana REPowerEU, Unija je već zabranila uvoz ruskog plina: ukapljeni prirodni plin (LNG) do kraja 2026., a plin iz plinovoda do jeseni 2027. godine.
Mađarska i Slovačka povukle pravne poteze
Mađarska i Slovačka već su pokrenule pravne postupke protiv zabrane plina te zaprijetile da će učiniti isto i ako prijedlog o zabrani ruske nafte krene dalje. Dvije države trenutačno su u žestokom sporu s Ukrajinom oko naftovoda Družba, kojim jeftina ruska nafta preko ukrajinskog teritorija stiže u srednju Europu.
Kijev tvrdi da je infrastruktura teško oštećena krajem siječnja u ruskim napadima te da ju je potrebno popraviti prije nastavka tranzita. Budimpešta i Bratislava osporavaju to i tvrde da je naftovod namjerno zatvoren iz 'političkih razloga' uoči mađarskih izbora 12. travnja.
Spor oko Družbe u međuvremenu je blokirao i kredit od 90 milijardi eura za Ukrajinu.