Vidjelo se to u rujnu na patriotsko-antiimigrantskom maršu u Londonu, u kojem je sudjelovalo oko 150.000 ljudi –današnjoj populističkoj i krajnjoj desnici borba protiv 'uvoza' migranata borba je između dobra i zla.

Pred mnoštvom se tada na pozornici pojavila i 29-godišnja nizozemska krajnje desna influencerica Eva Vlaardingerbroek u majici s natpisom 'Generacija remigracije' (izraz koji se u krajnje desnim krugovima koristi kao eufemizam za prisilne masovne deportacije). Govorila je o 'borbi istine i laži, slobode i tiranije, svjetla i tame' te o navodnoj 'zamjeni stanovništva, retorici često povezanoj s teorijama zavjere na krajnjoj desnici, poručivši da političke elite 'žrtvuju djecu na oltaru masovne migracije'.

'Nemojmo okolišati – riječ je o silovanjima, zamjeni i ubojstvima našeg naroda. Remigracija je moguća i na nama je da je ostvarimo', poručila je na najvećem krajnje desnom prosvjedu u povijesti Ujedinjenog Kraljevstva. Nekoliko mjeseci nakon toga britanske vlasti ukinule su joj dozvolu za bezvizni ulazak u zemlju.

Britansko ministarstvo unutarnjih poslova zasad nije službeno komentiralo slučaj, no prema fotografiji e-maila koji je Vlaardingerbroek zaprimila od britanske vlade i objavila ga na društvenim mrežama, prošlog utorka poništena joj je elektronička putna autorizacija (ETA), nužna za ulazak građana EU-a u Veliku Britaniju nakon Brexita, jer je smatraju 'nepodobnom za javni interes'.

Objavu je na platformi X podijelio i mađarski premijer Viktor Orban, s porukom podrške: 'U Mađarskoj si uvijek dobrodošla!' Vlaardingerbroek je tri dana prije toga na društvenim mrežama oštro kritizirala britanskog premijera Keira Starmera, nazvavši ga 'zlim i podlim čovjekom' te to dovodi u uzročno-posljedičnu vezu sa zabranom njezina ulaska u Britaniju, zbog čega su se na noge digli i američki desničari koji su i prije spočitavali Britaniji dokidanje slobode govora.

U lipnju prošle godine mlada Nizozemka drugi put je uz Orbana i brojne druge predstavnike europske i američke populističke desnice gostovala na četvrtom izdanju mađarske inačice američke Konferencije konzervativne političke akcije (CPAC).

'Demokracija je mrtva – potpuno mrtva. Iluzija demokracije se s druge strane podosta drži živom. Nama vladaju ljudi koji tvrde da su demokratski lideri i tjeraju nas da igramo kako oni kažu. Zapravo, mnogi ljudi to čine čak i rado – i upravo to čini današnje tiranije, moglo bi se reći, gorima od onih koje poznajemo iz povijesnih udžbenika', govorila je tada.

'Štit krajnje desnice'

Vlaardingerbroek, po vokaciji pravnica, nije novo lice na desničarskoj sceni, no posljednjih godina njezin utjecaj na društvenim mrežama, na kojima ima više od milijun pratitelja i opisuje se kao 'štit krajnje desnice', proširio se diljem Europe, ali i u SAD-u, gdje nerijetko gostuje u podcastima američkih tvrđih konzervativaca poput Tuckera Carlsona.

Rođena je 1996. godine u Amsterdamu – otac joj je muzikolog i umjetnički ravnatelj orkestralnih programa za nizozemsku javnu televiziju, a majka radijska urednica. Odrasla je, kako sama ističe, u intelektualno poticajnom i religioznom okruženju – kombinaciji koja je, kako samo kaže, oblikovala njezino poštovanje prema hijerarhiji i autoritetu.

U njezinu diskursu posebno mjesto zauzima religija. Iako je odrasla u kršćanskoj obitelji, tvrdi da se vjeri ozbiljnije okrenula tek na fakultetu. Između očeva protestantizma i majčina katoličanstva, odlučila se za rimokatoličanstvo te ga je formalno prihvatila 2023. godine.

Vlaardingerbroek u intervjuima i podcastima opisuje feminizam i rodnu ideologiju kao najštetnije ideologije za žene jer, kako tvrdi, odvraćaju ljude od braka, obitelji i 'ispunjavanja moralne dužnosti'. Tijekom rasprava o pandemiji covida i cijepljenju pozivala se i na Thomasa Jeffersona, naglašavajući da prava ne dolaze od države, već od Boga.

S vremenom su se politika i religija u njezinim govorima potpuno stopile. Krajnja desnica, prema njezinu tumačenju, ne vodi samo političku, već i duhovnu borbu protiv sila koje otvoreno naziva 'zlima'. U takvom svjetonazoru nema prostora za kompromis ni moralni relativizam.

Škola Geerta Wildersa

Mlada krajnje desna influencerica ideološki je pomladak generacije islamofoba Geerta van Wildersa, najpoznatijeg od njih u Nizozemskoj, a koji i dandanas živi pod stalnom policijskom zaštitom nakon što su dva islamistička terorista 2004. godine pokušala izvršiti atentat na njega te poznatu aktivisticu za prava žena i kritičarku islama, političarku i spisateljicu Ayaan Hirsi Ali (Nevjernica, 2006.), a ona je u međuvremenu pronašla utočište u SAD-u. Wildersov prethodnik Pim Fortuyn zbog svojih je stavova ubijen tijekom predizborne kampanje 2002. godine.

Na izborima 2023. godine dio kršćanskih birača, koji su ranije podupirali centrističke stranke, okrenuo se Wildersovoj krajnje desnoj Slobodarskoj stranci (PVV), a potporu su dobili i od sve većeg broja mladih, pretvarajući antimigrantsku politiku iz teme starijih birača u širu identitetsku sliku koja zahvaća cijele generacije.

Nizozemska je u postcovid Europi, u kojoj je krajnja desnica dobila velik zamah, te godine prva započela desno-populistički eksperiment omogućivši Wildersu pobjedu na izborima, a on se ubrzo pokazao neuspjelim. U svibnju 2025. pala je nizozemska vlada, a Wilders, koji je dvije godine ranije osvojio najveći broj mandata, na prijevremenim izborima u listopadu prošle godine izgubio je trećinu birača i izjednačio se s još većim izbornim iznenađenjem, Demokratima 66 (D66), socijalnim liberalima koji su se uspjeli dodvoriti desnici i približiti centru.

Iako se eksperiment s PVV-om pokazao promašenim u nizozemskom slučaju, i dalje treba imati na umu da je to po popularnosti i dalje prva ili druga stranka u zemlji. Slična situacija trenutno je i u Njemačkoj, gdje se krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) posljednjih mjeseci na pijedestalu popularnosti pridružila vladajućim demokršćanima iz CDU-a kancelara Friedricha Merza ili ih čak s njega i zbacila.

Kratka epizoda u nizozemskoj politici

I sama Vlaardingerbroek okušala se u političkim vodama. Tijekom studija pridružila se Forumu za demokraciju (FvD), nizozemskoj krajnje desnoj stranci koja se protivi Europskoj uniji i Pariškom klimatskom sporazumu. FvD je u početku ostvarivao zapažene izborne uspjehe, no oko 2020. godine počinje rapidno gubiti utjecaj.

Na stranačkom kongresu 2019. godine Vlaardingerbroek je održala govor u kojem je moderni feminizam nazvala 'radikalnim oblikom kognitivne disonance'. Godinu kasnije tadašnji čelnik stranke Thierry Baudet razmatrao ju je kao potencijalnu kandidatkinju, no ubrzo je s još troje kolega napustila FvD. Kao razlog naveli su Baudetovo odbijanje da se jasno distancira od ekstremističkih krugova u stranci te navodno iznošenje antisemitskih i zavjereničkih stavova na privatnim okupljanjima.

Time je zatvorila vrata klasičnoj političkoj karijeri, ali otvorila joj se ona znatno šira – medijska.

Vlaardingerbroek se ubrzo profilirala kao politička komentatorica, pišući za časopise i redovito gostujući u podcastima i na televiziji, ne samo u Nizozemskoj, nego i u Švedskoj, gdje se pojavljivala na kanalu desničarske medijske kuće Riks na YouTubeu.

Pravi proboj dogodio joj se tijekom masovnih prosvjeda nizozemskih poljoprivrednika protiv vladinih planova za smanjenje emisija dušika. Vlaardingerbroek je zauzela ratoboran ton, tvrdeći da vlada koristi klimatsku politiku kao izgovor za oduzimanje zemlje farmerima.

'Ovdje se radi o tome da nizozemska vlada krade zemlju našim poljoprivrednicima, i to pod krinkom izmišljene krize s dušikom', rekla je 2022. godine u emisiji Tuckera Carlsona. Bio je to jedan od niza njezinih nastupa na američkim platformama, a publici je poručivala da su prijetnje s kojima se suočavaju SAD i Europa – identične. Tako se može reći da je ova politička aktivistica i glas MAGA-e u Europi. Kulturno-ideološki identiteti ionako se već neko vrijeme uvoze iz SAD-a u Europu putem popularne kulture prije svega na ljevici, a na društvenim mrežama na obje strane političkog spektra.