Njemačka savezna vlada želi snažno pozicionirati zemlju u globalnoj AI utrci. Berlin planira uložiti 805 milijuna eura da bi u Njemačkoj izgradio jednu od europskih 'AI gigatvornica' - velikih računalnih i podatkovnih centara namijenjenih razvoju i treniranju najsloženijih AI modela s bilijunima parametara. No vlada istodobno namjerava i sama postati jedan od ključnih kupaca računalnih kapaciteta, doznaje Handelsblatt
O planovima će se u srijedu u Berlinu raspravljati na višesatnom sastanku državnih tajnika savezne vlade i saveznih pokrajina te predstavnika industrije. Cilj je razjasniti otvorena pitanja prije nego što sredstva odobri proračunski odbor Bundestaga.
Prema dokumentima u posjedu Handelsblatta, cilj državne potpore je 'uspostava i potpora europskoj AI gigatvornici u Njemačkoj da bi se masovno povećali računalni kapaciteti za primjenu AI-a u industriji, ali i u javnom sektoru'. Riječ je o dijelu šire strategije Europske unije, prema kojoj se planira izgradnja četiri do pet takvih centara da bi se smanjila ovisnost o američkim pružateljima računalnih usluga.
AI gigatvornica podrazumijeva podatkovni centar s najmanje 100.000 specijaliziranih čipova za umjetnu inteligenciju. Prema procjenama EU-a, svaka takva investicija – uključujući energetsku infrastrukturu – stoji između tri i pet milijardi eura, a industrija upozorava da bi stvarni troškovi mogli biti znatno veći.
vezane vijesti
Njemački konzorciji već se pozicioniraju
Za izgradnju i upravljanje gigatvornicama mogu se prijaviti privatni konzorciji iz država članica, a u Njemačkoj je interes već javno iskazalo više tvrtki. U studenom je formiran savez predvođen Schwarz Grupom i Deutsche Telekomom te se projektom bavi i pružatelj cloud i hosting usluga Ionos.
Državna sredstva trebala bi se prvenstveno ulagati u računalnu opremu, osobito u specijalizirani hardver, ali i u jačanje suradnje znanosti i gospodarstva da bi se AI rješenja brže primjenjivala u praksi. Predviđeno je da se 805 milijuna eura isplaćuje tijekom pet godina jer se procjenjuje da će toliko trajati početna faza rada gigatvornice.
Prema izmijenjenoj uredbi EU-a iz prosinca, Unija smije financirati najviše 17 posto ulaganja u podatkovnu infrastrukturu. Države članice moraju osigurati barem jednak iznos, a ostatak financiranja pada na privatni konzorcij te on zauzvrat zadržava trajne vlasničke udjele.
EU i države članice udružene su u zajedničko tijelo za europsko računalstvo visokih performansi, EuroHPC, koje će imati vlasničke udjele u gigatvornicama najmanje pet godina. Prema planu njemačkog ministarstva, natječaj za lokacije trebao bi biti raspisan već u prvom tromjesečju, a do drugog tromjesečja moglo bi se odabrati do pet lokacija diljem Europe.
Država i kao kupac
Jedan od ključnih izazova ostaju visoki operativni troškovi. Dosadašnje analize pokazale su da ekonomska isplativost gigatvornica nije zajamčena bez stabilne i dugoročne potražnje, stoga savezna vlada želi da javna uprava postane kupac koji bi redovito otkupljivao računalne kapacitete.
Za srijedu je zakazan i poseban radni sastanak u Ministarstvu za digitalna pitanja, na kojem će se raspravljati o suradnji savezne vlade i pokrajina te industrije. Cilj je postići interno političko opredjeljenje da se potrebe za računalnom snagom državne uprave usmjere na njemačku AI gigatvornicu.
Takav pristup već je ranije zagovarao predsjednik Uprave Deutsche Telekoma Timotheus Höttges, ističući da europski cloud provideri trebaju sigurnu potražnju da bi mogli konkurirati američkim divovima.
Savezne pokrajine već su morale dostaviti procjene svojih potreba za grafičkim procesorima (GPU-ima), što je, prema izvorima bliskim procesu, prvi put da savezna vlada sustavno prikuplja takve podatke od pokrajina. Posebno se kao favorit za lokaciju gigatvornice spominje Sjeverna Rajna-Vestfalija te je nedavno na tu temu održan i koordinacijski sastanak u Düsseldorfu.
