PET GODINA HRVATSKE U UNIJI

Bivši ministri: I dalje imamo sir i vrhnje, kolinje, teran i rakiju. Zašto smo tako ravnodušni prema EU?

  • Autor: Maja Šurina
  • Zadnja izmjena 01.07.2018 08:57
  • Objavljeno 01.07.2018 u 08:57
Bivši ministri vanjskih poslova - Tonino Picula, Miro Kovač, Gordan Jandroković i Vesna Pusić

Bivši ministri vanjskih poslova - Tonino Picula, Miro Kovač, Gordan Jandroković i Vesna Pusić

Izvor: Profimedia / Autor: Pixsell/Profimedia/montaža: Neven Bučević

Točno prije pet godina Hrvatska je postala punopravna članica Europske unije. Iako je put do članstva bio mukotrpan i dug, Hrvatskoj su danas na raspolaganju svi benefiti Europske unije. Svoja promišljanja o pet godina članstva i koliko je Hrvatska iskoristila sve što joj je na raspolaganju za tportal su podijelili bivši ministri vanjskih poslova, oni koji su i direktno bili uključeni u sve korake hrvatskog puta u Europsku uniju

Svi se slažu da je Hrvatskoj bolje da je postala članica Europske unije nego da je ostala izvan nje, iako put do punopravnog članstva nije bio lak, kao i da premalo iskorištavamo benefite koji nam se nude, u prvom redu fondove EU.

Tonino Picula: Zabrinjava ravnodušnost građana prema Europskoj uniji

Hrvatski put prema Europskoj uniji započeo je ranih 2000-tih kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, no tek je 21. veljače 2003. i formalno podnesen zahtjev za članstvom. Na vlasti u Hrvatskoj tada je bila Vlada Ivice Račana a na mjestu ministra vanjskih poslova bio je Tonino Picula, današnji zastupnik u Europskom parlamentu.

Hrvatsku članstvo u EU, govori Picula za tportal, nije trebalo iznenaditi jer se za njega dugo pripremala.

'Vodili smo dugotrajne, jedinstvene i teške pregovore. Zbog dobre adaptacije na nove, europske standarde profitirali su oni segmenti društva koji su znali što hoće. Međutim, članstvo u EU doživio je negativnije onaj inertniji dio društva koji se nije mogao, želio ili znao nositi s promjenama.Ukratko, izazovi pregovora o članstvu nastavili su se kao izazovi konzumacije članstva u EU nakon 1. srpnja 2013. godine', kaže nam Picula.

Iako gotovo svaki dan svjedočimo benefitima članstva poput mogućnosti rada van granica Hrvatske ili povlačenja novca iz europskih fondova, Picula u svojim razmišljanjima ipak upozorava da još uvijek ima prostora za poboljšanja.

'Gledano segmentirano, kohezijska politika je institucionalni refleks jedne od najvažnijih vrijednosti europskog projekta - solidarnosti i crta obrane vjerodostojnosti EU. Za Hrvatsku je ključno da u privlačenju europskih sredstava u idućih pet godina bude daleko uspješnija i prevlada početno nesnalaženje. Moramo iskoristi fondove kako bi uklonili unutarnje disparitete, ali i svim građanima Hrvatske omogućili da osjete neposrednu korist od članstva u Uniji. Više od otvorenih otpora, zabrinjava naglašena ravnodušnost naših građana prema EU', kaže Picula.

  • +14
  • +11

Tonino Picula

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Ističe pritom i pitanja kojima će se Hrvatska kao članica morati pozabaviti u budućnosti.

'Prije svega, to je daljnja integracija RH u europske projekte – prvenstveno mislim na priključenje Schengenu, a onda i uvođenje eura kao zajedničke valute. Drugo je pitanje daljnjeg proširenja Unije na naše neposredno susjedstvo, što ima izrazitog utjecaja na naš razvoj i sigurnosni ambijent. I treće, RH treba biti aktivnom sudionicom rasprava o ključnom pitanju budućnosti: želi li EU postati sve labavija zajednica država ili se može postupno integrirati u zajedničku državu. Naše predsjedanje Unijom u prvoj polovici 2020. daje nam prigodu da se predstavimo kao odgovorna članica sposobna ostvariti nacionalne interese i prioritete, ne zanemarujući interese i prioritete zajednice od koje, na kraju dana, profitiramo svi zajedno, kao države, društva, gospodarstva, ali i kao pojedinci', zaključuje Picula.

Gordan Jandroković: Ne koristimo i ne shvaćamo dovoljno prednosti koje nam nosi EU

Gotovo deset godina trajali su pregovori Hrvatske s Europskom unijom. U tih deset godina Hrvatska je postala članicom NATO-a, a pred kraj pregovora s EU na čelu Ministarstva vanjskih poslova sjedio je Gordan Jandroković, aktualni predsjednik Sabora.

Govoreći prije neki dan na konferenciji Večernjeg lista posvećenoj obljetnici hrvatskog članstva u Uniji, Jandroković je kazao da je članstvo u Europskoj uniji oduvijek bio jedan od najvažnijih ciljeva za Hrvatsku. Međutim, napomenuo je, taj europski put Hrvatske ipak je završio nešto kasnije nego što se državna politika nadala.

'Na početku smo, možda pomalo i naivno i romantično vjerovali da ćemo vrlo brzo postati članicom Europske unije, no devedesete godine nose otriježnjenje, pa i razočaranje odnosom EU prema nama. Svi koji smo sudjelovali u tim procesima jako dobro znamo i brzo smo naučili da stvari nisu nimalo romantične, da su uvijek utemeljene na interesima i na snazi pojedinih protagonista u tim procesima. No, definitivno, velikosrpska agresija i Domovinski rat odgodili su naše članstvo u Europskoj uniji, promijenili su se prioriteti. Morali smo se izboriti za vlastitu egzistenciju, za život naše nacije, i u tome smo uspjeli', kazao je Jandroković.

  • +8
  • +5

Gordan Jandroković

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

No, početkom 2000-tih, dodaje, stvari su se ipak pokrenule, a 2013. postali smo i punopravna članica.

'Mnogo je onih koji su sudjelovali u procesu pregovora - bilo je teško, bilo je ponekad mukotrpno, bilo je tu i nepravdi, ali isplatilo se u konačnici – mijenjali smo se nabolje – ostvarili smo ogroman i administrativni i reformski napor. Nakon Domovinskog rata, ovo je sigurno bila najkompleksnija operacija, i tu je hrvatsko društvo i hrvatska politička i ekonomska kultura još jednom ponavljam, društvo u cjelini, ostvarilo veliki uspjeh. Ušli smo u prostor koji dijeli zajedničke vrijednosti, sigurnost, gospodarski rast i svekoliki napredak', kazao je Jandroković.

Uvjeren je da smo puno više dobili nego da smo ostali van Europske unije.

'Tome svjedoče i današnji gospodarski pokazatelji, Hrvatska je počela ponovno vraćati kreditni rejting, imamo proračunski suficit nakon dugo godina, imamo najbolje turističke sezone, rast BDP-a, krećemo i s velikim infrastrukturnim projektima. Svega toga ne bi bilo da nismo članica Europske unije. Ono što mi se čini da možda jest nedostatak koji dijelimo, svi skupa smo na određeni način odgovorni – još uvijek ne postoji dovoljno snažna identifikacija Hrvatske s članstvom u Europskoj uniji. Imam dojam da većina naših građana, pa i društvenih, političkih i gospodarskih elita još uvijek na nedovoljan način koristi i shvaća koje su to prednosti koje nam Europska unija nosi', kazao je Jandroković.

'Ono što je neupitno, moramo što prije ući u Schengen, moramo što bolje koristiti europske fondove, jačati gospodarsku suradnju sa zemljama članicama te težiti prema euru i ubrzati potrebne reforme. Živimo u svijetu koji se ubrzano mijenja. Hrvatska je naš dom, Europska unija je zajednica kojoj smo se odlučili pripadati. Dobro je da smo članica EU, trebamo je razvijati, ali sasvim sigurno pred nama je velika borba i trebat će nam puno strpljenja, mudrosti i hrabrosti', poručio je Jandroković.

  • +16
  • +13

Svečana proslava ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Pusić: Europska unija nije savršena, ali...

Nakon, kao što je Jandroković rekao, mukotrpnih pregovora, Hrvatska je 1. srpnja 2013. postala punopravnom članicom Europske unije. Na vlasti je tada bila Vlada Zorana Milanovića, a na mjestu ministrice vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, koja je i prije nego što je postala ministrica bila involvirana u pregovore kao šefica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju RH EU.

'Iz današnje perspektive promijenjenog svijeta, promijenjenih političkih programa i identiteta nekih od najvećih svjetskih sila, promijenjenih odnosa snaga pa vrlo često i hijerarhije vrijednosti, činjenica da smo pred pet godina postali punopravnom članicom Europske unije izgleda još mnogo važnijom i dramatičnijom nego što se to činilo tog 1. srpnja 2013., ili bilo kada u 12 godina prije toga, koliko je Hrvatska provela na aktivnom putu prema punopravnom članstvu', govori Vesna Pusić za tportal.

Benefiti članstva, daje do znanja Pusić, vide se na svakom koraku. 'U EU smo ušli sa značajnim proračunskim deficitom (manjkom) i prve godine članstva proveli u formalnoj proceduri smanjenja prekomjernog deficita. Danas imamo mali, ali ipak, proračunski višak. Kad smo ulazili u EU, gospodarstvo je bilo u padu ili, kako se to uvijenije govorilo, imali smo negativni rast BDP-a. Danas gospodarstvo raste, BDP nam je u plusu. Prije tog 1. srpnja 2013., male i srednje proizvodne tvrtke mučile su se s izvozom na naše glavno izvozno tržište EU, jer je teško bilo biti konkurentan s dodatnim carinama. Danas uglavnom te iste male i srednje tvrtke izvoze 14 milijardi eura vrijednosti roba, ne računajući usluge. Kada smo započeli naš put prema članstvu u EU na hrvatskim sudovima je bilo oko 1.700.000 zaostalih neriješenih sudskih predmeta. Danas ih ima negdje oko 400.000. Previše, ali dramatično manje. Još uvijek imamo sir i vrhnje, kolinje, rakiju, teran, svoj mnogoslojni, raznoliki i razigrani identitet od Međimurja do Konavala i od Istre do Baranje, samo što za to danas zna više ljudi nego ikada ranije', kaže Pusić.

  • +48
  • +45

Vesna Pusić

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

Međutim, priznaje Pusić da biti članica Europske unije danas nije lako.

'Za Hrvatsku kao buduću moguće uspješnu državu i buduće moguće zdravo društvo, od svega toga je važnija činjenica da u ovo vrijeme izvrnutih vrijednosti, političke afirmacije laži, neznanja, bigotnosti i uskogrudnosti, sebičnosti i odsustva empatije, gotovo globalnog nazadovanja političke kulture, i formalno pripadamo okruženju koje ima najviše šanse spasiti temelje zdravog društva i dobre vladavine. Svijet je i ranije dolazio u ovakve negativne faze cikličkog razvoja društava. Ali negdje se mora čuvati zalog budućnosti, zalog oporavka. To mjesto je danas bez sumnje Europska unija. Nesavršena, podijeljena, zbunjena, napadnuta od alt right ekstremista i populista u vlastitim redovima, Europska unija je danas ipak jedino mjesto na kojem moda osionosti (arogancije), diskriminacije, oduzimanja prava i ekstremnog cinizma nije prekrila viziju dobre vladavine i zdravog društva. Koliko god se to može činiti apstraktnim, biti na tom brodu u uzburkanim, opasnim vodama današnjice, za Hrvatsku i njenu budućnost od svega je najvažnije', poručuje Vesna Pusić za tportal.

Kovač: Bili smo izvorno romantičari i pretvorili se u realiste

Vesnu Pusić na mjestu ministrice vanjskih poslova naslijedio je HDZ-ov Miro Kovač, aktualni saborski zastupnik i predsjednik saborskog Odbora za vanjske poslove. Diplomaciju je vodio koju godinu punopravnog članstva u EU, međutim i on upozorava da još uvijek nismo iskoristili sve prednosti.

'Prije skoro tri desetljeća, kada smo krenuli u projekt ostvarenja slobode, demokracije i neovisnosti, htjeli smo i uključenje Hrvatske u tadašnju Europsku zajednicu. O tomu svjedoči govor predsjednika Tuđmana 30. svibnja 1990. u Hrvatskom saboru. Postigli smo i jedno i drugo, unatoč vrlo teškim i složenim okolnostima, jer smo unutar hrvatske politike uspjeli uspostaviti potrebni konsenzus. Sve su hrvatske vlade radile na tomu. Smijemo biti ponosni na to da smo, na neki način u zadnji čas, ušli u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine. Ušli smo sami, nasuprot nekim dosta izraženim težnjama da budemo dio tzv. zapadnobalkanskog paketa. Bili smo izvorno romantičari i pretvorili se, silom prilika, u realiste', podijelio je svoja razmišljanja za tportal Miro Kovač.

  • +4
  • +1

Miro Kovač predao je ministarstvo vanjskih poslova novom ministru Davoru Ivi Stieru

Izvor: Cropix / Autor: Damjan Tadic / CROPIX

Članstvo ocjenjuje kao pozitivnu stvar, no realno sagledava i neke probleme.

'Pet godina nakon našega priključenja europskoj obitelji možemo ustvrditi da je Hrvatska politički profitirala. Suodlučujemo o sudbini najvećeg dijela europskoga kontinenta. Međutim, krajnje je vrijeme da počnemo i ekonomski profitirati od članstva u europskoj obitelji. Imamo šansu Hrvatsku pretvoriti u dugoročno konkurentno i kreativno društvo. Alate za to imamo, sredstva Europske unije su nam na raspolaganju. Izgradnja Pelješkog mosta, u najvećoj mjeri sredstvima Europske unije, pristupanje schengenskom prostoru, ulaganjem u znanost i istraživanje možemo otvoriti nove perspektive razvoja Hrvatske. O nama, konkretno o našoj sposobnosti političkog upravljanja ovisi hoćemo li u tome uspjeti', kazao je Kovač.

Pritom je Kovač itekako svjestan da se i sama Europska unija mijenja.

'Europska unija jest u krizi, ali ona će opstati. Krize su svojstvene njezinom postojanju, to pokazuje povijest europske integracije. Dosad je uspjelo sve krize prebroditi. Tako će na kraju biti i s migrantskom krizom koja iziskuje zajedničko europsko rješenje. Migrantska kriza pokazuje i dokazuje da je Europska unija zajednica u kojoj smo sudbinski vezani jedni za druge. Ali, Europska unija će se morati promijeniti, naći rješenja za nove globalne izazove i, naravno, nastaviti uvažavati nacionalne specifičnosti i biti bliska građanima. Na kraju krajeva, zemlje članice, znači i Hrvatska, su temeljne sastavnice i gospodarice ugovora, one odlučuje o tomu kakva će biti Europska unija, hoće li primjerice na planu obrane i vanjske i sigurnosne politiku postati svjetski igrač - ili neće', zaključio je Miro Kovač za tportal.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!