Počeo je virtualni sastanak na kojem sudjeluju predsjednik SAD-a Donald Trump, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i čelnici Europske unije. Tijekom sastanka očekuje se rasprava o ratu u Ukrajini i europskoj sigurnosti, a uoči sastanka Trumpa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci 15. kolovoza
Zelenski je u srijedu stigao u Berlin, gdje se sastao uživo s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom i s njim zajedno prisustvuju videokonferenciji s europskim liderima, čelnikom NATO-a i američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Na videokonferenciji sudjeluju čelnici Njemačke, Finske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Poljske i Europske unije.
Europski čelnici, koji se boje izazvati Trumpov gnjev, više su puta rekli da pozdravljaju njegove mirovne napore, istovremeno naglašavajući da ne bi trebalo biti sporazuma o Ukrajini bez sudjelovanja Ukrajine. Ukrajina se nada da će sastanak poslužiti - barem djelomično - kao europska protuteža summitu na Aljasci.
Trump je uoči videopoziva napisao na platformi Truth Social da europski lideri "žele da se postigne dogovor" i da se radi o "sjajnim ljudima".
Rusija je u srijedu rekla da se njen stav o ratu u Ukrajini nije promijenio otkako je predsjednik Vladimir Putin prošle godine postavio svoje uvjete: da Ukrajina u potpunosti povuče svoje snage iz ključnih ukrajinskih oblasti i napusti svoje ambicije za članstvom u NATO savezu.
Putin i američki predsjednik Donald Trump će se u petak sastati na Aljasci, što predstavlja prvi američko-ruski samit od 2021., kako bi raspravili o mogućnostima okončanja rata. Trump je rekao da će obje sukobljene strane morati razmijeniti dio teritorija koji trenutno drže kako bi se to ostvarilo.
Rusija trenutno ima kontrolu nad 19 posto Ukrajine, uključujući cijeli poluotok Krim, cijelu Luhansku oblast, preko 70 posto Donecke, Zaporiške i Hersonske oblasti te manje dijelove Harkivske, Sumske, Mikolajivske i Dnipropetrovske oblasti.
Nakon izvješća nekih medija da Washington smatra da je Putin spreman na kompromis kada je riječ o teritorijalnim zahtjevima, novinari su glasnogovornika ruskog ministarstva vanjskih poslova Alekseja Fadejeva pitali je li se ruska pozicija promijenila.
"Stav Rusije ostaje nepromijenjen, a on je iskazan u ovoj dvorani prije nešto više od godinu dana, 14. lipnja 2024.", rekao je Fadejev, što se odnosilo na Putinov govor u ministarstvu.
vezane vijesti
Ruski zahtjevi
Tada je šef Kremlja predstavio svoje zahtjeve, uključujući povlačenje ukrajinskih vojnika iz dijelova Donecke, Zaporiške i Hersonske oblasti koje i dalje drže, što su bili njegovi prvi javni komentari o mogućem mirovnom sporazumu.
Putin je također rekao da će Kijev morati službeno obavijestiti Moskvu da napušta svoje planove o pridruživanju NATO-u, te da namjerava ostati neutralan i nesvrstan.
Povrh toga, Putin je kazao da se moraju zajamčiti prava i slobode govornika ruskog jezika u Ukrajini kao i "stvarnosti" da su Krim, Luhansk, Doneck, Zaporižja i Herson sada dio Rusije.
Putin je rekao da će se njegovi uvjeti također morati odražavati u međunarodnim sporazumima. Ukrajina je u vrijeme njegovog govora 2024. odbacila te zahtjeve nazvavši ih apsurdnim ultimatumom.
Ukrajina je u više navrata rekla da neće priznati rusku okupaciju svog teritorija, a većina zemalja priznaje ukrajinski teritorij unutar njegovih granica iz 1991.
Volodimir Zelenski je rekao da Rusija mora pristati na prekid vatre prije rasprave o teritorijalnim pitanjima. Kazao je da će odbaciti bilo kakav ruski prijedlog da Ukrajina povuče svoje vojnike iz istočne regije Donbas i preda svoje obrambene položaje.
