Njemačka vojna obavještajna služba pojačala je razinu pripravnosti nakon što je Iran Bundeswehr, kao i druge oružane snage država Europske unije, proglasio 'terorističkim organizacijama'. Teheran je taj potez predstavio kao odgovor na odluku EU-a da Iransku revolucionarnu gardu (IRGC) stavi na popis terorističkih organizacija.

Prema ocjenama njemačkih političara i sigurnosnih stručnjaka, iranska odluka stvorila je novo, znatno rizičnije okruženje za njemačke vojne baze, objekte i osoblje. Istodobno, njemačka Vojna protuobavještajna služba (MAD) i dalje smatra iranske obavještajne agencije jednim od glavnih aktera kada je riječ o špijunažnim aktivnostima usmjerenima protiv Bundeswehra.

Glasnogovornik MAD-a rekao je za Euronews da, osim klasičnih sigurnosnih prijetnji, treba ozbiljno računati i s opasnošću od kibernetičke špijunaže. Zbog toga se snažan naglasak stavlja na preventivne mjere.

Preventivne aktivnosti uključuju informativne brifinge, savjetovanja i edukativne materijale namijenjene vojnicima, kako bi se povećala svijest o metodama koje koriste strane obavještajne službe. Cilj je, navode iz MAD-a, što ranije otkriti i spriječiti obavještajne operacije.

Postrojbe i uredi koji se smatraju posebno izloženima stranim obavještajnim aktivnostima dobivaju dodatnu, ciljanu podršku. Zbog toga je osoblje u tim jedinicama opreznije i sklonije brzo prijavljivati sumnjive situacije.

Iranska špijunaža godinama prisutna u Njemačkoj

Sumnje da Iran provodi obavještajne operacije u Njemačkoj postoje već godinama, a ne tek od trenutka kada je EU stavio Revolucionarnu gardu na popis terorističkih organizacija. Njemačka Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka ranije je upozorila da su iranske obavještajne službe 'vrlo aktivne' u zemlji.

VIDEO Šef NATO-a otvoreno: 'Rusa ima 140 milijuna, nas gotovo milijardu. Tko je jači?'

Posebno su ugroženi politički aktivni iranski emigranti, novinari i oporbeni aktivisti. Prema navodima sigurnosnih službi, oni su često praćeni, zastrašivani i izloženi kampanjama diskreditacije, a u nekim slučajevima i prijetnjama nasiljem.

Njemačke vlasti upozoravaju da takav nadzor može poslužiti i kao priprema za teža kaznena djela, uključujući otmice pa čak i ubojstva. Jedan od najpoznatijih slučajeva je onaj njemačko-iranskog oporbenog aktivista Jamshida Sharmahda, koji je 2020. godine otet i odveden u Iran. Optužen je za sudjelovanje u bombaškom napadu 2008., no njegova obitelj i organizacije za ljudska prava odbacuju te optužbe kao politički motivirane.

Sharmahd je kasnije osuđen na smrt, a iranske vlasti tvrde da je preminuo prije izvršenja kazne, no te tvrdnje nije bilo moguće neovisno potvrditi.

Kibernetički nadzor i prijetnje napadima

Uz klasičnu špijunažu, kibernetički nadzor ima sve veću ulogu. Prema dostupnim informacijama, hakiraju se računi e-pošte i društvenih mreža kako bi se mapirale mreže kontakata i pratilo kretanje pojedinaca.

Iranske aktivnosti, međutim, nisu usmjerene samo na disidente, već i na izraelske i židovske organizacije u Njemačkoj. Predsjednik parlamentarnog Odbora za nadzor obavještajnih službi Konstantin von Notz izjavio je da su se iranske obavještajne operacije intenzivirale nakon terorističkog napada Hamasa na jug Izraela 7. listopada 2023. godine.

U srpnju prošle godine u Njemačkoj je uhićen 53-godišnji državljanin Danske afganistanskog podrijetla, za kojeg se sumnja da je po nalogu iranske obavještajne službe nadzirao židovske institucije i osobe povezane s Izraelom u Berlinu.

Prema Saveznom državnom odvjetništvu, prikupljeni podaci mogli su poslužiti kao priprema za moguće napade, a operaciju je navodno vodila postrojba Quds, inozemni ogranak Iranske revolucionarne garde.