„Izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu su problematične jer, iako se radi naizgled o kratkoj i maloj izmjeni, ona je dalekosežna po svojim posljedicama, a radi se o micanju uvjeta reciprociteta za stjecanje vlasništva nasljeđivanjem nad nekretninama koje su poljoprivredno zemljište", rekla je Benčić u ponedjeljak na konferenciji za novinare.

Problematične izmjene

Zbog ulaska u OECD i Vladina opravdavanja da se to radi zbog pristupanja OECD-u, kaže, državljani trećih zemalja, onih koje nisu članice EU, kao i njihove tvrtke, sada će moći bez reciprociteta, bez mogućnosti da hrvatski državljani to mogu u njihovoj zemlji, stjecati nasljeđivanjem poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj.

Rekla je i da je to prvi veliki korak koji Vlada radi u liberalizaciji stjecanja vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem u Hrvatskoj, a to radi, nakon što je već u proljeće ove godine, u potpunosti liberalizirala pravo stjecanja vlasništva nad nekretninama u RH za sve državljane trećih zemalja koje su zemlje članice OECD-a. Time će, od pristupanja Hrvatske u OECD, državljani onih zemalja, kao i njihove tvrtke, koje su članice OECD-a moći kupovati nekretnine u Hrvatskoj pod jednakim uvjetima kao što to mogu hrvatski državljani, kazala je.

Njezina stranka smatra da je to za Hrvatsku štetno zato što su to i druge zemlje OECD-a prepoznale kao moguću štetu za vlastite nacionalne interese pa su stavile takozvane rezervacije na te odredbe, odnosno, rekle su 'u području nekretnina mi nećemo provesti liberalizaciju', i OECD to dozvoljava.

Primjer Austrije

Tako, primjerice, Austrija u potpunosti ima rezervaciju na stjecanje nekretnina od strane državljana članica OECD-a, posebice za poljoprivredno zemljište i tamo poljoprivredno zemljište ne možete steći ako niste registrirani poljoprivrednik, ako nemate plan kako ćete investirati u poljoprivredu i ako vam to nije odobrio regionalni ministar, a isto je, dodaje, učinila i Slovenija.

Zašto Hrvatska ne stavi tu rezervaciju i za nekretnine poput kuća i stanova i u pogledu reciprociteta stjecanja poljoprivrednog zemljišta? Naša Vlada ima tu mogućnost, iskoristile su je mnoge zemlje i upravo su rezervacije po pitanju poljoprivrednog i šumskog zemljišta te vodnih resursa najčešće rezervacije koje zemlje stavljaju i zašto Hrvatska to ne čini, zapitala je Benčić.

Maksimalna liberalizacija tržišta

Mi, za razliku od drugih zemalja koje stavljaju rezervacije na raznim područjima od nekretnina do bankarskog sektora, ne znamo na što će hrvatska Vlada staviti rezervaciju nego se ide u smjeru maksimalne liberalizacije tržišta čak i tamo gdje znamo da će štetiti našim nacionalnim interesima, ocijenila je. O kakvoj opasnosti je riječ, ilustrirala je tržištem nekretnina na kojem prije 15-ak godina nije postojao jako veliki interes za kupnju stanova niti su cijene bile visoke, a u međuvremenu je to postalo tržište s najvećom stopom rasta od svih sektora, od 17 posto godišnje.

„Ako nam se to dogodi s poljoprivrednim zemljištem, to je zato što ne postoji interes Vlade da ga štiti, kao ni male poljoprivrednike”, ustvrdila je.

Klub Možemo! će glasati protiv tih izmjena, a posebno će se, najavila je, boriti da poljoprivredno zemljište ostane zaštićeni javni interes kao što je to zagarantirano Ustavom. Najavila je i da će uoči rasprave pozvati sve opozicijske klubove, i lijeve i desne, da pokušaju naći zajednički stav oko ovog što Vlada sada radi.

Vjerujem da je ovo nadstranačko i nadideološko pitanje jer nam je svima u cilju štititi interese naših poljoprivrednika, kao i poljoprivredno zemljište koje čuvamo za buduće generacije te da ne dođe do ugrožavanja naših interesa u poljoprivredi zbog toga što Andrej Plenković nema ili hrabrosti ili znanja da postavi stvari kako su to učinile druge zemlje poput Slovenije, Austrije, Njemačke, Danske i drugih, poručila je.

Benčić također naglašava da Možemo! podržava ulazak u OECD i nema ništa protiv međunarodnih integracija kada one služe interesima RH.