Prošlomjesečni megakoncert ultranacionalističkog pjevača Marka Perkovića Thompsona ramatično je razotkrio duboko polarizirane podjele unutar hrvatskog društva.

U prvi je plan iznio potpuno različita tumačenja borbe za hrvatsku neovisnost 1990-ih, ali i povijesti Nezavisne Države Hrvatske (NDH), nacističke marionetske tvorevine iz Drugog svjetskog rata, piše BBC.

Ustaški poklič

Thompsonov menadžment tvrdio je da je prodano više od pola milijuna ulaznica za nastup na zagrebačkom Hipodrom, ali stvaran broj posjetitelja bio je znatno manji. No ipak u stotinama tisuća.

Ta golema masa zanosno je zapjevala kada je Thompson započeo prvu pjesmu, Čavoglave. Na njegov poklič ‘Za dom!’, publika je uglas odvratila ‘Spremni!’. Među onima koji su skandirali bili su i saborski zastupnici vladajućeg HDZ-a.

Ovaj je uzvik razbjesnio oporbene stranke i organizacije koje rade na zaštiti ljudskih prava te etničkom i regionalnom pomirenju. Oni ističu da je ‘Za dom spremni’ nastao u sklopu antisemitističkog, pronacističkog ustaškog pokreta tijekom Drugog svjetskog rata, a da je Ustavni sud RH presudio kako je riječ o ‘ustaškom pozdravu Nezavisne Države Hrvatske koji nije u skladu s Ustavom Republike Hrvatske’.

‘Otvorena je Pandorina kutija’, kaže Tena Banjeglav iz Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, organizacije koja se fokusira na pomirenje kroz činjeničan pristup Drugom svjetskom ratu i nedavnom Domovinskom ratu.

‘Sada imate političare u Saboru koji viču “Za dom spremni”. Na ulicama djeca pjevaju ne samo tu pjesmu, nego i druge Thompsonove pjesme koje veličaju masovne zločine iz Drugog svjetskog rata’, upozorava ona.

‘Vlada stvara atmosferu u kojoj je to nešto pozitivno. Stvara se val nacionalizma koji bi mogao eskalirati u fizičko nasilje.’

ZDS kao autentični vapaj za slobodom

Vlada je, međutim, umanjila značaj skandiranja na koncertu. Premijer Andrej Plenković opisao ga je kao ‘dio Thompsonova repertoara’ i dan prije zagrebačkog nastupa pozirao u fotografiji s pjevačem.

Konzervativni komentator Matija Štahan vjeruje da Thompsonovo ratno iskustvo kao vojnika tijekom Domovinskog rata daje pravo da koristi ‘Za dom spremni’ u svojem radu.

‘To je autentičan vapaj za slobodom protiv agresije’, tvrdi on.

‘Mnogi zapadni novinari govore da je to hrvatska verzija “Heil Hitlera”, ali najbolje bi ga bilo opisati kao hrvatsku verziju ukrajinskog nacionalnog pozdrava “Slava Ukrajini”.

Oba su se izraza istaknula u kontekstu Drugog svjetskog rata, koji je za mnoge male narode bio rat za stvaranje vlastite države’, kaže Štahan.

‘Simboli mijenjaju svoje značenje – i baš kao što “Slava Ukrajini” danas znači nešto drugo, tako i “Za dom spremni”. Danas je to anti-establišmentski nacionalistički slogan. Protiv hrvatske politički korektne postkomunističke političke elite. Mladi ga žele uzvikivati kao nešto subverzivno.’

Ovakvo tumačenje ne prihvaća Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR), regionalna organizacija koja radi na pomirenju među mlađim generacijama na zapadnom Balkanu.

‘To je jasno fašistički slogan’, kaže Mario Mažić, direktor YIHR-a u Hrvatskoj.

‘Kao članica EU-a, Hrvatska bi trebala biti primjer ostatku regije, no nije se suočila s prošlošću. Identificira se s poraženom stranom u Drugom svjetskom ratu, ne priznaje da je vodila nepravedan rat u Bosni i odbija priznati sustavne zločine nad Srbima.’

BBC piše i kako je Thompson nakon zagrebačkog odradio još jedan koncert ne navodeći da je riječ o Sinju, ali pogrešno tvrdeći da je bio u Krajini i k tome snažnom uporištu Srba.

' U kolovozu je imao koncert u Krajini, snažnom utočištu hrvatskih Srba za vrijeme rata. Taj nastup je bio dio proslave 30. godišnjice operacije Oluja, koja je okončala rat za nezavisnost od Jugoslavije, ali i koja je raselila stotine tisuća Srba', naveo je pogrešno BBC.

Posljednjih godina vlada je u proslavu počela uključivati i komemoracije za srpske žrtve. No čini se da je pomirenje sada u drugom planu u odnosu na promicanje nacionalističkog naboja, pri čemu je vojna parada u Zagrebu bila središnji događaj ovogodišnjih obilježavanja.

‘Sve je to postalo izraženije otkako je Velika Britanija napustila Europsku uniju – jer kada je riječ o antifašističkim vrijednostima, ne može biti samo na Njemačkoj da ih štiti’, kaže povjesničar Tvrtko Jakovina.

Jakovina smatra da je to zgodno za vladu koja nema odgovore na brojne izazove s kojima se suočava suvremena Hrvatska.

‘U ljeto 2025. ne govorimo o problemima turizma, klimatskim promjenama, nepostojećoj industriji, visokom obrazovanju – niti o demografskoj katastrofi koja prijeti’, kaže on.

‘Umjesto toga, pričamo o vojnoj paradi i dva Thompsonova koncerta.’