"Ustavni sud je još prije 12 godina upozorio na nejednakost u 'težini' biračkog prava po pojedinim izbornim jedinicama s obzirom na broj birača u njima koji odstupa više od pet posto. Nakon ovog popisa stanovništva te su se razlike pokazale još većima i HDZ je donio odluku kako je potrebno mijenjati izborno zakonodavstvo koje će omogućiti da ta 'težina' biračkog glasa bude u okvirima zakonske tolerancije", rekao je Bačić.

Najavio da će se mijenjati ili Zakon o izboru zastupnika u Hrvatski sabor kojim je predviđeno da se u deset izbornih jedinica bira 14 zastupnika ili Zakon o izbornim jedinicama koji propisuje granice izbornih jedinica.

Naglasio je da je cilj vladajućih omogućiti da svaki glas jednako teži, što znači, kaže, da ćemo ili mijenjati granice izbornih jedinica ili ćemo u postojećim izbornim jedinicama mijenjati broj zastupnika koji se bira.

Krajnji rok za te izmjene je godinu dana prije parlamentarnih izbora, no, mislim da ćemo već do ljetne stanke ići s prvim čitanjem izmjena jednog od tih zakona, najavio je.

"Što se tiče SDP-ova prijedloga kojim se zagovara šest izbornih jedinica, umjesto postojećih deset, čini mi se da bi se time praktički na mala vrata ponovno otvara tema regionalizacije Hrvatske", rekao je Bačić dodavši kako je SDP  puno puta zastupao ukidanje županija i osnivanje nekoliko regija u Hrvatskoj.

"Naš je stav da je ovakav teritorijalni ustroj u Hrvatskoj, koji počiva na županijama kojeg je osmislio Franjo Tuđman, najbolje regionalno uređenje koje omogućuje regionalni razvoj Hrvatske i na tome ćemo inzistirati", komentirao je SDP-ov prijedlog.

Tim prijedlogom, smatra Bačić, izgubila bi se i veza između birača i zastupnika jer u velikim izbornim jedinicama koje broje 700 do 800 tisuća birača nema neposredne povezanosti između pojedinog zastupnika i njegovog birača.

Primjerice, dodaje, mene birači poistovjećuju s Dubrovačko-neretvanskom županijom kao otočkog zastupnika, Arsena Bauka kao Bračanina, Antu Sanadera kao Kaštelanina, a u izbornoj jedinici koja bi išla od Konavala do Zadra ta povezanost s biračkom bazom ne bi bila toliko izražena.

Bačić se nije složio s novinarskom konstatacijom da izborne jedinice nisu logične, rekavši da je, u pravilu, deset izbornih jedinica suvislo teritorijalno raspoređeno, osim svojevrsnog odstupanja u dvije zagrebačke jedinice – sedmoj, koja se proteže od Malešnice do Bakra te šestoj.

Ocijenio je i da SDP-ov prijedlog otežava pristup malim, regionalnim strankama kojima je teže ući u Sabor u velikim izbornim jedinicama.

Dodao je da izborni sustav s deset izbornih jedinica pridonosi stabilnosti političkog sustava i dobro reprezentira birače u Hrvatskoj zbog čega, kaže, nema potrebe za dramatičnijom izmjenom zakona i značajnim povećanjem broja birača po izbornoj jedinici.

Mišljenja je i da treba ostati 140 zastupnika koji se biraju u deset jedinica jer je to realan broj i primjeren državi veličine Hrvatske.