O prijedlozima Zakona o prostornom uređenju, energetici i gradnji oglasilo se Udruženje hrvatskih arhitekata tvrdeći da su propuštene prilike za sustavno rješavanje problema na koje su strukovne organizacije godinama upozoravale
Izrađeni su konačni Nacrti prijedloga Zakona o prostornom uređenju, energetici i graditeljstvu te su upućeni u proceduru. Paket triju zakona za koje je najavljeno da će omogućiti daljnji rast i spriječiti devastaciju prostora, izazvao je različite reakcije. Sada se pismom o njemu oglasilo Udruženje hrvatskih arhitekata, koje okuplja vodeće stručnjake. Tvrde da predložena zakonska rješenja ne ide u smjeru zaštite i kvalitetnog upravljanja, već da stvaraju ‘prostor daljnjoj degradaciji s dugoročnim posljedicama’.
vezane vijesti
U pismu navode da je tijekom javnog savjetovanja stiglo nekoliko tisuća primjedbi komora, strukovnih udruga, stručnjaka i građana, no da komentari nisu ozbiljno razmotreni iako je, kako ističu, struka uložila trud u analizu prijedloga zakona i argumentaciju primjedbi i mišljenja.
'Poseban je problem izostanak stvarne stručne uključenosti u fazi pripreme zakona. Iako su imenovana tijela u kojima su i mjerodavni stručnjaci, čime je razvidno da je zakonodavni okvir nužno unaprijediti kroz jasan i transparentan postupak pripreme i izrade sukladno preporukama struke, u praksi je ta uključenost izostala. Struka je aktivirana tek kad je prijedlog već bio koncipiran te u završnoj fazi, čime je cilj zajedničkog rada na pripremi i izradi zakona ozbiljno narušen. Time su propuštene prilike za sustavno rješavanje problema koje su strukovne organizacije već godinama dokumentirale i argumentirale', iznose iz Udruženja.
Tom u prilog navode podatak da je rok odgovaranja na primjedbe bio 4. studenog, no nacrti su predstavljeni prije isteka tog roka, već 30. listopada.
'Društvo arhitekata Splita ukazalo je na ozbiljnost propusta te od Povjerenika za informiranje RH zatražilo ponovno razmatranje zaprimljenih primjedbi i pojedinačnih obrazloženja, te u skladu s tim dopunu Izvješća o provedenom savjetovanju i odgodu upućivanja u saborsku proceduru. Iako je službeni odgovor stigao 6. studenog, on nije odgovorio na izvornu molbu već konstatirao da su se savjetovanje i izvješće odvili u zadanom roku, što nije primjeren niti adekvatan odgovor, niti se dotiče merituma izvornog traženja', objašnjavaju i ponavljaju da problemi na koje su upozoravali nisu integrirani u tekst prijedloga zakona.
'Nužno je stoga osigurati ozbiljnu i argumentiranu obradu svih primjedbi iz javnog savjetovanja. Prostor je javno dobro, a zakonodavni okvir koji ga uređuje mora biti vođen dugoročnim javnim interesom', zaključuju iz Udruženja hrvatskih arhitekata.
