Nakon upada dronova, zbog kojih je Danska bila primorana zatvoriti dio zračnih luka, Francuska, Njemačka i Švedska najavile su u ponedjeljak slanje vojnog osoblja i antidronskih sustava u tu zemlju kako bi pojačale sigurnost na europskim samitima u Kopenhagenu. Dio europskih čelnika smatra da iza tih provokacija stoji Rusija, a pojedini vojni analitičari idu korak dalje i za upade okrivljuju ruske mornaričke specijalce koji djeluju iz Kalinjingrada, ruske eksklave koja se nalazi oko 500 kilometara zračne linije od Kopenhagena. Evo što znamo o toj postrojbi specijaliziranoj za hibridno ratovanje na Baltiku
Danska bi u srijedu trebala ugostiti čelnike EU-a, a u četvrtak samit šire Europske političke zajednice, koju čini 47 zemalja. Službeni Kopenhagen izjavio je da su vlasti pojačale sigurnost nakon što je uočena frekventna aktivnost dronova. Danska premijerka Mette Frederiksen ocijenila je neočekivane pojave kao hibridni napad na naciju, zbog čega je ova nordijska država bila primorana zaustaviti zračni promet u šest zračnih luka, uključujući onu u Kopenhagenu, najprometniju u regiji.
vezane vijesti
Premijerka Frederiksen sugerirala je da iza upada stoji Rusija, a i švedski premijer Ulf Kristersson izjavio je kako je velika šansa da iza neuobičajenih zračnih aktivnosti na danskom nebu stoje Rusi. Pritom valja podsjetiti na to da su i ostale baltičke države prijavile povrede svojih zračnih prostora. Najprije je Poljska oborila nekoliko dronova, za koje je Moskva priznala da su u zračni prostor NATO-a doletjeli greškom, a potom je Estonija izvijestila da je nekoliko ruskih borbenih aviona povrijedilo i njezino nebo.
Dio europskih zemalja odmah je reagirao na prijetnje pa je tako Švedska najavila da će poslati Danskoj sustave za suzbijanje dronova i nekoliko radarskih sustava. Stockholm će također ustupiti Kopenhagenu policijsku ispomoć u kojoj će sudjelovati i norveški policajci. Francuska je pak najavila slanje vojnog helikoptera i postrojbe obučene za borbu protiv bespilotnih sustava, a iz Njemačke je već pristigla fregata za protuzračnu obranu da bi pomogla u nadzoru zračnog prostora.
Iako još uvijek nema službene potvrde toga da iza aktivnosti dronova stoji Moskva, dio vojnih analitičara nedvosmisleno ocjenjuje da provokacije imaju ruski potpis. Rusija tradicionalno pridaje veliku važnost Baltiku i to ne samo iz geostrateških, veći i iz povijesnih i vojno-sigurnosnih razloga. Baltičko more je vitalan koridor za rusku trgovačku flotu i ratnu mornaricu, osobito Baltičku flotu sa sjedištima u Kalinjingradu i Kronštadtu, ali i prostor intenzivne konfrontacije s NATO-om.
Asimetrične metode u dubini neprijateljskog teritorija
Stoga ne čudi to da Rusi u toj regiji već desetljećima imaju stacionirane diverzantske i specijalne postrojbe, među kojima se ističe mornarički Specnaz, odnosno pomorski ogranak postrojbi za specijalne operacije pod zapovjedništvom Glavne obavještajne uprave (GRU). Riječ je o postrojbi specijaliziranoj za amfibijsko izviđanje radi pripreme amfibijskog ratovanja, izravne akcije protiv važnih strateških ili taktičkih ciljeva, hibridno ratovanje, prikupljanje i analizu informacija s bojišta, pomorski protuterorizam i pomorsko specijalno ratovanje.
Ta postrojba pripada specijalnim snagama ruskog mornaričkog pješaštva te se sastoji od elitnih, visoko obučenih marinaca. Zbog pripadnosti mornaričkom pješaštvu, ovi komandosi nominalno pripadaju Obalnim trupama ruske mornarice, premda ona nema nikakve specijalne snage. Valja reći i to da ruska Federalna sigurnosna služba (FSB), sljednica KGB-a, ima svoje pomorske diverzante u postrojbi Alfa grupa, a Centar za posebne namjene FSB-a ima i dodatnu postrojbu za slične operacije, tzv. Vimpel.
Moskva već godinama održava velike mornaričke vježbe na Baltiku i demonstrira svoju silu u cilju pokazivanja NATO-u da je sposobna presjeći komunikacijske linije i ugroziti baltičke članice NATO-a. Pritom se poseban naglasak pridaje asimetričnim metodama u dubini neprijateljskog teritorija, poput sabotaža podmorskih kabela, plinovoda i energetskih instalacija, s time da Rusija koristi sve svoje podvodne kapacitete i specijalizirane diverzantske timove da bi ostala 'ispod radara'.
Uz to, pripadnici mornaričkog Specnaza obučeni su za miniranje neprijateljskih brodova, uništavanje luka, mostova, naftnih platformi ili podvodnih komunikacijskih kabela. Također, mogu djelovati kao izviđači radi prikupljanja obavještajnih podataka, ali i neopaženo ulaziti u obalna područja radi označavanja ciljeva ili pripreme za desant. Posebno su obučeni i za antidiverzantske operacije radi zaštite vlastitih baza i plovila od neprijateljskih ronilaca, a stručnjaci ističu da prisutnost mornaričkog Specnaza u zoni sukoba stvara neizvjesnost jer se radi o 'nevidljivoj prijetnji'. Brojni analitičari uvjereni su da su obučeni i za upravljanje raznim vrstama bespilotnih letjelica i plovila.
Zatvoreni krugovi disanja
Pripadnici mornaričkog Specnaza prolaze kroz tešku fizičku, taktičku i ronilačku obuku, sličnu onoj američkih SEAL-ova ili pojedinih specijalnih postrojbi britanskih Kraljevskih marinaca. Tijekom obuke uče korištenje podvodnih mina, bešumnih ronilačkih sustava te infiltraciju iz podmornica ili specijalnih čamaca. Ruska specijalna postrojba poznata je i po posebnoj opremi koju koristi, među kojom su i rebreather sustavi, odnosno tzv. zatvoreni krugovi disanja bez mjehurića za prikrivene operacije. Radi se o varijantama koje su robusne i prilagodljive operacijama u hladnim morima poput Baltika.
Tu su i mali podvodni transporteri tipa Sirena i Proton za prijevoz ljudi i eksploziva do cilja, a imaju i ručne, odnosno rameno nošene pogone za brzo približavanje cilju i udaljavanje, kao i platforme za isporuku ronilaca na veće udaljenosti bez izlaganja. Mornarički Specnaz koristi i patuljastu podmornicu tipa Pirana te ona može prevesti tim podvodnih diverzanata.
Od ručnog naoružanja, pripadnici mornaričkog Specnaza nose automatske puške APS, dizajnirane za pucanje pod vodom, podvodne pištolje SPP-1 i konvencionalno oružje u vodonepropusnim futrolama, a koje se koristi za djelovanje na površini, nakon izlaska iz vode. Među opremom za sabotažu ističu se podvodne limpet mine, tableti za navigaciju i razmjenu šifriranih poruka te sonari i detektori napadača. Također, ruski mornarički diverzanti nose posebna ronilačka odijela prilagođena za djelovanje u hladnoj vodi i pri ekstremnim temperaturama te razne modularne balističke elemente koji spajaju ronilačke i borbene potrebe.
Ruska Baltička flota raspolaže vlastitim postrojbama Specnaza za podvodne diverzije. One operativno djeluju iz baza u Kalinjingradu i Kronštadtu, ali se mogu infiltrirati u teritorijalne vode bilo koje baltičke države i potom nastaviti kopnenu borbu. NATO je posljednjih godina pojačao nadzor u tom području upravo zbog sumnje da ruski podvodni diverzanti provode izviđanja oko baltičkih energetskih instalacija. Budući da su unazad tri godine zabilježena i učestala oštećenja na podvodnim kabelima i plinovodima, nije nemoguće i to da iza aktualne invazije dronova na Dansku stoje ruski specijalci.
