ZABRANE NE POMAŽU

Znate li zaštititi svoju djecu na internetu? Evo što savjetuje poznata psihologinja

  • Autor: Miroslav Wranka
  • Zadnja izmjena 22.10.2017 10:46
  • Objavljeno 22.10.2017 u 10:46
tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Miroslav Wranka

Slično kao što ih uče kako se kretati u prometu, koriste nož ili pale štednjak i kuhaju, tako roditelji djeci mogu pomoći u sigurnom kretanju internetskim svijetom

Kao što smo već pisali, nedavno je i u Hrvatskoj pokrenuto prvo nacionalno komparativno istraživanje o sigurnosti djece na internetu, EU Kids Online. 

Riječ je o istraživanju koje će obuhvatiti tisuću djece u dobi od devet do 17 godina i njihove roditelje, odnosno skrbnike, a koje je dijelom najvećeg europskog istraživanja o medijskim navikama djece s posebnim naglaskom na komunikaciju i ponašanje u virtualnom svijetu.

Fokus istraživanja bit će na prednostima i rizicima korištenja interneta, utvrdit će intenzitet korištenja interneta ovisno o uzrastu i socioekonomskim obilježjima djece te će dati bolji uvid u ulogu roditelja, učitelja i okoline u zaštiti i edukaciji djece na internetu. Ključni rezultati istraživanja bit će predstavljeni u studenom.

'Jedan od glavnih ciljeva istraživanja već je postignut: u poseban partnerski odnos okupili smo predstavnike javnih institucija, znanosti, civilnih udruga, privatnog sektora, regulatornih tijela i dva ključna ministarstva', rekao je tportalu Igor Kanižaj, potpredsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu i nacionalni koordinator projekta EU Kids Online.

Igor Kanižaj

Igor Kanižaj

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Temeljem rezultata istraživanja prvi put ćemo u Hrvatskoj moći reći kakve su medijske navike naše djece i njihovih roditelja u usporedbi s drugim državama članicama Europske unije koje sudjeluju u ovom istraživanju. Posebno je važno kontinuirano provođenje, istaknuo je Kanižaj.

'Sad kreće druga faza istraživanja, u koje se prvi put uključila Hrvatska jer smo uspjeli prikupiti dovoljno sredstava za provedbu. Najmanje sedam godina kasnimo za ovakvim istraživanjima. Siguran sam da će Hrvatska sudjelovati u svim sljedećim ciklusima istraživanja.

Dobivene rezultate Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku sigurno će koristiti za razvoj novih politika.

Rezultati će biti korisni u razvoju novih strategija i akcijskih planova, a vrijeme je i da se u Hrvatskoj osnuje međuresorno tijelo koje će koordinirati aktivnosti o medijskoj pismenosti na razini ministarstava', uvjeren je Kanižaj.

Ključni izazovi su privatnost i sigurnost

Prema njegovu mišljenju, dva ključna izazova u informacijskom komunikacijskom okružju su privatnost i sigurnost. 'Zaštita identiteta, čuvanje osobnih podataka, digitalni tragovi koje svatko od nas ostavlja u virtualnom svijetu sigurno utječu na sigurnost djece, ali i odraslih na internetu. 

Niska razina medijske i digitalne pismenosti olakšava zlonamjernima da lakše dođu do naših osobnih podataka te da se njima koriste protiv našeg interesa, ali i protiv interesa djece. Nismo u dovoljnoj mjeri svjesni toga koliko će naša postojeća aktivnost u virtualnom svijetu utjecati na našu budućnost. 

Rizično ponašanje, odnosno oni najgori primjeri o kojima slušamo kroz brojna kaznena djela u koja su sve češće uključena naša djeca, većim dijelom kao žrtve, stavljaju pred nas posve nove izazove. Ukoliko ih ne prepoznamo na vrijeme, posljedice bi mogle biti dalekosežne', upozorio je Kanižaj.

Ivana Ćosić Pregrad

Ivana Ćosić Pregrad

Izvor: Privatni arhiv Ivane Ćosić Pregrad / Autor: Privatni arhiv Ivane Ćosić Pregrad

Psihologinja Ivana Ćosić Pregrad, koordinatorica istraživačke djelatnosti iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba, naglasila je za tportal kako djeca pristupaju internetu vrlo interaktivno - usmjerena su na društvene mreže i socijalizacijski aspekt koji on nudi, kreiraju i objavljuju svoj materijal te ga slobodno pretražuju, ovisno o njihovim interesima i hobijima. 

'Česta nam djeca danas kažu 'ako mi uzmeš mobitel, uzeo si dio mene'. To je zaista istinito za suvremeno djetinjstvo, u kojem nema razlike između virtualnog i svakodnevnog (offline) života, već su oni isprepleteni na način koji je većini odraslih teže razumljiv', rekla je tportalu Ćosić Pregrad. 

Iako je internet važan izvor zabave, pruža brzu dostupnost različitim i zanimljivim informacijama, kao i komunikaciju s velikim brojem ljudi, potrebno je biti svjestan i opasnosti. 

Nisu svi na internetu prijatelji

Rizike kojima su djeca i odrasli izloženi možemo podijeliti u dvije skupine: rizike vezane uz sadržaj i rizike vezane uz neželjene kontakte. 

Djeca tako mogu biti izložena uznemirujućim, seksualnim ili nasilnim sadržajima ili porukama, izravnoj komunikaciji s osobom koja traži neprimjerene odnose, ali i pretjeranoj izoliranosti zbog prečestog ili dugotrajnog korištenja računala, odnosno interneta. 

  • +2

Učionice u hrvatskim školama

Izvor: Pixsell / Autor: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

Internet također omogućuje anonimnost koju je nemoguće postići u bilo kojoj drugoj vrsti komunikacije. Ova anonimnost oslobađa i potiče ljude da komuniciraju intimnije, pa mogu progovarati o vrlo osobnim i teškim temama te dobiti podršku koju inače teško zatraže. 

No istovremeno anonimnost daje osjećaj lažne sigurnosti, dopušta djeci i odraslima da govore i čine stvari koje inače ne bi, misleći da neće odgovarati za učinjeno, a omogućuje i lažno predstavljanje. Stoga je, upozorava Ćosić Pregrad, važno podučiti djecu tome da budu oprezna s internetskim prijateljima.

'Bez obzira koliko dobri bili, djeca o njima znaju samo ono što im je ta osoba rekla, odnosno napisala. Djeca moraju znati kako ništa od toga ne mora biti istina', upozorila je Ćosić Pregrad. Važno ih je podučiti da postoje ljudi koji nemaju uvijek dobre i iskrene namjere i učiti ih kako da budu sigurni upoznajući ljude putem interneta. 

Kako će većina mladih vjerojatno u nekom trenutku htjeti upoznati svog internetskog prijatelja, važno je dogovoriti pravila o tome. 

Nikada na takav susret ne trebaju ići sami, već u društvu roditelja ili nekoliko svojih prijatelja (po mogućnosti u mješovitom društvu). 

Također, nikada na takav susret ne trebaju ići u parkove i druga osamljena mjesta, već tamo gdje ima puno ljudi, poput trgovačkih centara, slastičarnica... 

Dobro je reći djetetu da netko tko nam zaista želi biti prijatelj neće imati ništa protiv upoznavanja njegovih roditelja, kao što to čine i prijatelji iz škole. 

tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Djecu treba upozoriti na opasnosti dijeljenja na internetu

Mnoga djeca danas pišu blogove, objavljuju sadržaje koje sami kreiraju te šalju svoje fotografije želeći ih podijeliti samo s određenim krugom ljudi. Događa se da nakon takvih objava budu preplavljeni komentarima drugih, posebno nekim negativnim porukama, dobiju svoje fotografije izmijenjene na povređujući način ili dožive zadirkivanje djece zbog nekih osobnih stvari koje su napisali. 

'Većina djece nije svjesna činjenice da onog trenutka kada nešto objavimo na internetu nemamo više kontrolu nad tim sadržajem, ne znamo tko sve može vidjeti tu fotografiju ili informaciju i što će dalje učiniti s njom', naglasila je Ćosić Pregrad. Zato je važno podučiti djecu da dobro razmisle prije nego što objave neke informacije o sebi.

Roditeljima koji se osjećaju bespomoćnima i internet doživljavaju kompleksnim medijem, kojem su njihova djeca vičnija od njih samih, poručuje da imaju životnu mudrost i znanje kako sigurno hodati ovim svijetom, koje je u velikoj mjeri primjenjivo i na internetski svijet i odnose u njemu.

'Vaša djeca trebaju tu mudrost i podršku. Slično kao što ih učimo kako da se kreću u prometu, kako da koriste nož ili pale štednjak i kuhaju, tako im možete pomoći u sigurnom kretanju internetskim svijetom', uvjerena je Ćosić Pregrad. 

tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Zabrane neće pomoći

Možete ih zaštititi od rizika tako što ćete pokazati zanimanje za njihove aktivnosti na internetu i razgovarati o stvarima koje doživljavaju. 

Djeca i mladi moraju sami naučiti kontrolirati sadržaje koje susreću na internetu. Uloga je učitelja, roditelja i drugih odraslih pomoći im i poučiti ih kako se lakše nositi s neugodnim iskustvima koja ih na tome putu snađu te kako mogu bolje prepoznati opasnosti. 

Zabrana može djeci samo povećati interes i učiniti internet privlačnijim, a čini ih sigurnima samo dok su u našoj blizini ili su sigurna zbog toga što nisu na internetu. 

'Ako ih kontroliramo i zabranjujemo, umjesto da ih podučavamo, šaljemo poruku da je internetski svijet opasno mjesto i da se oni ne mogu nositi s njime bez nas odraslih, čime smanjujemo djetetovo samopouzdanje', upozorila je Ćosić Pregrad. 

S djetetom je važno razgovarati o tajnama i o tome kakve tajne čuvamo. Također, važno je djeci reći da, ako se osjećaju neugodno ili zbunjeno zbog nečeg što su doživjela, uvijek mogu razgovarati s roditeljima ili odraslom osobom kojoj vjeruju.

Ovih se pravila svakako treba pridržavati

Evo još nekih pravila koja djeci treba objasniti i jasno izreći: 

• Nikad nikome ne otkrivaj svoju lozinku.

• Nikad nemoj davati informacije o pravom identitetu (ime, prezime, ime i prezime roditelja, broj telefona, kućnu adresu, radno mjesto roditelja, naziv škole, broj kreditne kartice roditelja) ni u chat roomu, ni e-mailom nekom koga osobno ne poznaješ.

• Nikad ne prihvaćaj besplatni poklon u zamjenu za adresu ili neku drugu informaciju bez dozvole roditelja. 

tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

• Nikad ne nastavljaj razgovor zbog kojeg se osjećaš nelagodno ili koji postaje previše osoban. Prekini razgovor, prijeđi na drugu stranicu na internetu i reci roditeljima što se dogodilo. 

• Nikad ne odgovaraj na e-mail poruke koje su nepristojne, sugestivne ili se zbog njih osjećaš nelagodno. Reci roditeljima ako ti se to dogodi. Djeci treba naglasiti da nije njihova greška to ako dobiju takve poruke.  

• Čuvaj sebe i druge dok si na internetu!

• Sve što objavimo na internetu postaje javno i dostupno velikom broju ljudi. Jednom kad nešto objavimo na internetu nemamo više kontrolu toga tko će vidjeti taj sadržaj i na koji će ga način iskoristiti.

• Ne stavljaj na internet ništa što ne bi volio/voljela da vide tvoji prijatelji i poznanici, čak ni u e-mailu ili SMS poruci.

• I u svijetu mobitela i interneta poštuj pravila ponašanja kao i u svakodnevnom životu.

• Povremeno guglaj svoje ime. Ovo je dobar način na koji možeš provjeriti piše li netko o tebi, a da to možda do sada nisi znao. 

• Pripazi komu šalješ i komu daješ pristup svojim fotografijama i videosnimkama, ali i fotografijama svojih prijatelja. 

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!