Optička mreža Hrvatskog Telekoma pretvara se u sofisticirani sustav za praćenje potresa, a znanstvenici s Geofizičkog odsjeka Prirodno-matematičkog fakulteta u Zagrebu istražuju dubrovački rasjed kako bi bolje procijenili seizmički rizik na jugu Hrvatske. Dugoročni cilj projekta je razvoj aplikacije koja bi građane mogla upozoriti na potres nekoliko sekundi prije nego što trešnja stigne do naseljenih područja
Kako objašnjava Renato Totić iz Hrvatskog Telekoma, optički kabeli omogućuju praćenje vibracija tla na velikom području. 'Spajanjem optičke mreže na DAS mjerni uređaj dobivamo tisuće mikrosenzora, praktički svakih deset metara duž kabela. Time dobivamo detaljnu sliku potresa i nadzor velikog područja', ističe Totić.
U okviru projekta već su postavljena dva sustava mjerenja – jedan na trasi od Grude do Vitaljine, a drugi između Dubrovnika i Mljeta. Zanimljivo, oba su sustava zabilježila potrese gotovo odmah nakon postavljanja, uključujući i potres magnitude 4,5 kod Mljeta krajem 2025. godine.
vezane vijesti
Dubrovnik kao seizmološki laboratorij
Voditelj istraživanja s PMF-a, izvanredni profesor Josip Stipčević, rekao je za Dubrovački dnevnik da je cilj projekta utvrditi koliko su česti jaki potresi na dubrovačkom području te koji ih geološki procesi uzrokuju. 'Na ovom području nije pitanje hoće li se potres dogoditi, nego kada', upozorava Stipčević, podsjećajući na razorne potrese iz 1667. i 1979. godine.
Znanstvenici su već postavili 30 seizmoloških postaja i GPS stanice koje mjere pomake Zemljine kore, a planira se i postavljanje dodatnih instrumenata na morskom dnu Južnog Jadrana. Posebna pažnja posvećena je seizmički aktivnoj zoni između Elafitskih otoka i Mljeta, gdje se više rasjeda na dubini spaja u jedan sustav odgovoran za velike potrese.
Tehnologija koristi laserske impulse koji se šalju kroz optička vlakna, a analiza povratnog signala omogućuje detekciju i najmanjih pomaka tla. Sustav generira ogromne količine podataka koje znanstvenici obrađuju uz pomoć umjetne inteligencije. Prema riječima istraživača, potrese nije moguće precizno predvidjeti, ali sustavi ranog upozorenja mogu pružiti dragocjene sekunde za reakciju, primjerice za zaustavljanje vlakova ili upozorenje građana.
Bolje razumijevanje seizmičkog rizika
Dosadašnja istraživanja već su omogućila izradu detaljnog seizmotektonskog modela dubrovačkog područja, a novi projekt, nazvan MDuFault, nastoji preciznije utvrditi učestalost velikih potresa i procijeniti stvarni seizmički hazard regije.
Znanstvenici ističu da dodatni čimbenici poput akumulacijskih jezera ili obilnih oborina mogu potaknuti manje potrese, ali ne predstavljaju uzrok velikih seizmičkih događaja, piše Dubrovački dnevnik.
Suradnja znanstvenika i telekomunikacijskog sektora, ističu sudionici projekta, mogla bi Dubrovnik pretvoriti u važan međunarodni centar za istraživanje potresa te pridonijeti razvoju novih tehnologija koje povećavaju sigurnost stanovništva.
