Stotine potresa na jednom mjestu ne zvuče dobro. A kad se ti potresi događaju duboko ispod antarktičkog leda, onda je to misterij koji privlači znanstvenike
Tim znanstvenika iz SAD-a i Španjolske identificirao je više od 500 dubokih potresa čiji je epicentar bio ispod Antarktike. Sada treba odgovoriti na pitanje - što ih je izazvalo?
Naime Antarktika se ne nalazi na granici tektonskih ploča, koje obično svojim trenjem uzrokuju potrese. No u ovom slučaju do seizmičke aktivnosti dolazi kad se mekša, toplija stijena zagrijava i savija krutu, krhku koru odozdo.
'Potresi unutar ploča (koji se odvijaju u unutrašnjosti ploča, daleko od aktivnih rubova) dovode u pitanje tradicionalnu paradigmu tektonike ploča, koja ukazuje na to da bi njihova unutrašnjost trebala doživjeti male deformacije', pišu istraživači u svom radu objavljenom u časopisu Science.
vezane vijesti
Ovakvi potresi nisu zabilježeni samo na Antarktici, već se povremeno mogu osjetiti i u Afganistanu, Maroku i Rumunjskoj.
Upotrijebili i umjetnu inteligenciju
Kako bi otkrili o čemu je riječ u slučaju potresa na Antarktici, tim je prikupio podatke s 49 seizmičkih mjernih postaja diljem kontinenta i potom analizirao te podatke pomoću umjetne inteligencije.
Analiza je pokazala da su potresi grupirani ispod ledenjaka David, na dubini između 100 i 150 kilometara.
Istraživači pretpostavljaju da je uzrok potresa susret dvije stijenske ploče različitih gustoća – hladne ploče istočne i tople ploče zapadne Antarktike. U kombinaciji s pritiskom vrućeg plašta koji se pomiče gore i hladnog ledenjaka koji se pomiče dolje, to bi moglo objasniti potrese.
'To stvara strmi gradijent čvrstoće litosfere, a sugerirano je da koncentracije naprezanja duž takvih granica mogu dovesti do seizmičnosti unutar ploče na rubu jačeg litosferskog bloka', objašnjavaju istraživači.
No to ne objašnjava zašto su potresi grupirani samo ispod ledenjaka David. Naime slične litosferske granice protežu se i drugdje na svijetu, pa uzrok za ove potrese vjerojatno leži u drugim, lokalnim čimbenicima.
Znanstvenici se nadaju da bi korištenje umjetne inteligencije, dubokog učenja i modernih metoda prikupljanja podataka moglo otkriti razloge koji su dosad ostali skriveni, pogotovo ako se u analizu ubace podaci i iz drugih dijelova svijeta.
