TEŠKA ALI NEZAMJENJIVA

Znanje matematike u Hrvatskoj je u stalnom padu

Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Rezultati ovogodišnje državne mature pokazali su da je matematika jedna od slabih točaka u obrazovanju naših učenika, osobito u strukovnom programu

Na višoj razini oko 13 posto srednjoškolaca nije je položilo, a samo 19 posto dobilo je više od trojke. Na osnovnoj razini palo je oko osam posto učenika, a tek 25 posto dobilo je veću ocjenu od trojke. Od 3.089 učenika koji su pali matematiku na obje razine, 279 ih je iz gimnazijskog programa.

Zanimljivo je pritom da je prag riješenosti testa potreban za ocjenu dovoljan u matematici bio jedan od najnižih – oko 20 posto. Primjerice, za hrvatski jezik taj je prag bio oko 27 posto, a za engleski za osnovnu razinu čak 32 posto.

Iako je matematika obavezan predmet na maturi, čini se da nisu svi naši učenici svjesni koliko je ona važna za daljnje obrazovanje, ali i za svakodnevni život. No pitanje je također koliko su toga svjesni oni koji uređuju naš obrazovni program.

Zašto matematiku trebaju svi?

Matematika je grana znanja koja razvija logičko, apstraktno i deduktivno razmišljanje, jasnoću mišljenja, donošenje odluka, stvaranje pretpostavki te sposobnost rješavanja problema u više koraka. Stoga je važna ne samo za stjecanje znanja i akademskih kvalifikacija, već i kao oruđe kojim ćemo se koristiti u radu i životu, neovisno o odabiru karijere.

Dr. sc. Saša Krešić-Jurić profesor matematike na PMF-u u Splitu, kaže da se u svakodnevnom životu neprestano služimo aritmetikom i geometrijom, mada toga nismo uvijek svjesni. 'Nažalost, u zadnje vrijeme i kamatni račun postaje jako važan', našalio se za tportal Krešić-Jurić i dodao: 'Matematika nas uči da jasno, koncizno i logički razmišljamo. Također nas uči da razmišljamo apstraktno, što je vrlo važno za uočavanje zakonitosti između naizgled nepovezanih stvari. Mislim da je to najveća vrijednost koju možemo dobiti učenjem matematike. Ako osoba spoji logičko razmišljanje s dobrom informiranošću, teško ju je prevariti.'

Matematika prožima gotovo sva znanja i zvanja

U akademskom smislu matematika je neophodna za napredak u svim granama prirodnih i tehničkih znanosti – od fizike i računarstva, preko biologije i medicine do arhitekture i građevinarstva. Neke njezine grane, od osnovnih aritmetičkih operacija do statistike, važne su i u humanističkim znanostima kao što je sociologija. Poznato je također da velike svjetske banke dobro plaćaju vrsne matematičare tzv. kvante kako bi stvarali formule, tzv. derivate, kojima se procjenjuju isplativost i sigurnost ulaganja.

'Ljudi nisu svjesni koliko je matematike ugrađeno u modernu tehnologiju, iako se njome svakodnevno služe', ističe naš sugovornik. 'Mobiteli, avioni ili sofisticirani medicinski uređaji ne mogu funkcionirati bez vrlo napredne matematike. Na primjer, da biste dobili sliku iz CT uređaja potrebna su znanja iz teorije integralnih transformacija i stohastičkih procesa. Ona su ugrađena u program koji vam daje sliku na temelju koje dobivate dijagnozu. Financijska tržišta također se oslanjaju na sofisticiranu matematiku. Velike financijske firme u Americi radije zapošljavaju doktore matematike i fizike nego ekonomiste, ne toliko zbog njihove naobrazbe, već zbog sposobnosti analitičkog i apstraktnog razmišljanja koja im daje mogućnost da se brzo snađu u rješavanju različitih problema', objašnjava splitski matematičar.

Znanje matematike u Hrvatskoj u stalnom je padu

Prof. Krešić-Jurić kaže da iskustvo pokazuje da razina predznanja iz matematike s kojom učenici dolaze na fakultete u Hrvatskoj stalno pada. 'Tome u prilog ide i podatak prema kojem se prag za prolaznu ocjenu iz matematike na maturi ove godine spustio na samo 20 posto! Sasvim je moguće da studenti s takvim znanjem upišu neki tehnički ili prirodoslovni fakultet. Po mom mišljenu to je varanje studenata jer im se daje lažan osjećaj da tako mogu uspješno završiti studij. Rezultat je da se na fakultetima stvara atmosfera pritiska na profesore da snižavaju kriterije izvrsnosti - upravo suprotno onome što naši ministri i političari uporno vole ponavljati. Prirodoslovno-matematički fakulteti se tradicionalno najuspješnije opiru eroziji kvalitete, no ona i tu postoji. Mislim da su prijemni ispiti bili puno sretnije rješenje za upis na fakultete', kaže naš sugovornik.

Zašto je matematika teška?

Danas znamo da ljudi računaju 'tek' posljednjih desetak tisuća godina. Drugim riječima, korištenje mozga za matematičke operacije u ljudskoj je evoluciji relativno nova pojava. U svojoj knjizi 'Alex u zemlji brojeva', britanski matematičar i publicist Alex Belos piše da u Amazoniji i danas postoje plemena poput Mundurukua koja znaju brojati samo do tri. Za sve veće brojeve koriste zajednički naziv - više. Njima u svakodnevnom životu brojanje jednostavno nije neophodno. Čak i ako ima više od troje djece, Munduruku neće znati reći koliki je njihov točan broj. Dakle, evolucijski nije neobično da nam je matematika teška.

Osim toga, znanstvenici su posljednjih godina uočili da postoji značajan broj ljudi - oko sedam posto - koji imaju problem koji se zove diskalkulija – nešto kao disleksija, samo ne u baratanju slovima, već brojevima. Nažalost, diskalkuliji obrazovni sustavi još uvijek ne pridaju istu pozornost kao disleksiji – vjerojatno zato što se matematika tretira kao težak predmet koji ne moraju znati svi, dok se čitanje i pisanje smatra esencijalnim. No iako diskalkulija otežava napredak u matematici, ona ga ne onemogućuje u potpunosti. Tako je, primjerice, poznato da je američki izumitelj i biznismen Thomas Alva Edison imao problema s disleksijom i diskalkulijom, a slične poteškoće imali su i neki poznati matematičari poput Davida Hilberta.

Onima koji je znaju, matematika je lijepa

Aristotel je rekao: 'Matematička znanost osobito pokazuje red, simetriju i ograničenja, a to su najveći oblici ljepote.'

S ovom izjavom Krešić-Jurić bi se složio te posebno naglasio red i simetriju koju nalazimo u matematici. 'Veliki francuski matematičar Henri Poincare tvrdio je da je u matematičkom stvaralaštvu estetski moment čak dominantniji nego logički, a teorijski fizičar i nobelovac Paul Dirac da je važnije da su jednadžbe lijepe nego da odgovaraju eksperimentu. Opća populacija uglavnom smatra da je matematika suhoparna znanost, no onaj tko se njome bavi, zna da nije tako.

Svako otkriće, pa tako i ono u matematici, je uzbudljivo. Uzbudljiva je i spoznaja da je ona savršeno prikladan jezik za opisivanje prirodnih pojava, iako matematičke ideje mogu egzistirati i same za sebe. Posebno bih naglasio interakciju između fizike i matematike u posljednjih stotinjak ili više godina. Neka istraživanja iz teorijske fizike, na primjer u klasičnoj i kvantnoj mehanici, stimulirala su razvoj određenih matematičkih grana. No vrijedi i obratno jer su određene grane matematike koje su bile ranije razvijene našle primjenu u modernoj fizici. Za primjer ću spomenuti teoriju grupa koja ima važnu ulogu u fizici elementarnih čestica i o kojoj dosta čujemo posljednjih dana vezano uz Higgsov bozon', zaključio je prof. Krešić-Jurić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi