PRIMITIVAN STRAH

Zašto se ljudi više boje ateista od ijednog vjernika?

Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Mnogi ljudi diskriminirani su na temelju svojih religioznih uvjerenja. Međutim, jedno novo istraživanje pokazuje da nedostatak vjere izaziva veću antipatiju od ijedne vjere

Jedna velika studija provedena 2006. godine među Amerikancima otkrila je da oni, kako privatno, tako i javno, teže prihvaćaju ateiste od bilo kojih drugih pripadnika dugog popisa etničkih i vjerskih skupina.

U izviješću predstavljenom u časopisu American Sociological Review autori ističu: 'Iako je odbojnost prema muslimanima jako porasla nakon napada 11. rujna, prema ateistima je još uvijek ostala veća.'

Zašto ateisti u najvećem dijelu svijeta spadaju među najomraženije ljude? Odgovor na ovo pitanje u novom je istraživanju potražio tim pod vodstvom psihologa Willa Gervaisa sa Sveučilišta British Columbia. U radu koji je nedavno objavljen u časopisu APA PsycNET stručnjaci su došli do prilično uvjerljivog objašnjenja. Naime, čini se da većina ljudi ateiste doživljava kao osobe kojima se ne može vjerovati.

'Ljudi religioznost doživljavaju kao znak pouzdanosti', ističu autori. 'Budući da se pouzdanost smatra najvrednijom osobinom, jasno je odakle tako negativan stav prema nevjernicima.'

Gervais i njegovi suradnici ovaj su problem istražili iz evolucijske perspektive. 'Mnogi znanstvenici složili su se da bi religiozna vjerovanja mogla biti jedan od mehanizama koji su ljudima omogućili da surađuju u velikim skupinama time što su društveni nadzor i kažnjavanje povjerili natprirodnim agentima', kažu autori.

Drugim riječima, religija je kroz veći dio ljudske povijesti igrala važnu ulogu koja je nadilazila samo reduciranje egzistencijalnih strahova. Ona je ljude držala na liniji i obeshrabrivala njihovo sebično djelovanje koje je bilo štetno za veću zajednicu. Gervais i njegovi kolege ističu da su neka nova istraživanja utvrdila da je ponašanje ljudi manje sebično kada ih se podsjeti da ih promatraju natprirodni akteri.

Ako vjerujete, makar i implicitno, da je božanska kazna glavni čimbenik koji sprečava nemoralno ponašanje, onda će vam se nedostatak vjere činiti kao dozvola za sve. Godine 2002. jedno ispitivanje Pew Research Centera pokazalo je da gotovo pola Amerikanaca vjeruje da je moralnost nemoguća bez vjerovanja u Boga. Jedno slično istraživanje Dinke Marinović Jerolimov, provedeno u Hrvatskoj 2004. godine, dalo je sljedeći rezultat:

Bog je izvor morala:
ne vjerujem = 13%
sumnjam = 17%
vjerujem = 70%


Ateisti su zapravo moralniji od vjernika

Gotovo pola Amerikanaca vjeruje da je moralnost nemoguća bez vjerovanja u Boga

No ne postoje stvarni dokazi koji bi potkrijepili pretpostavku da ateizam vodi u pad moralnosti. Jedno istraživanje sociologa Phila Zuckermana iz 2009. utvrdilo je da ateisti i sekularni ljudi zapravo imaju više etičkog osjećaja za društvenu pravdu od vjernika. Naime, pokazalo se da su njihove razine predrasuda, etnocentrizma, rasizma i homofobije znatno niže nego kod većine vjernika. Zuckerman ističe da, osim kada je riječ o samoubojstvima, zemlje u kojima nereligiozni ljudi imaju prevagu po svim ostalim indikatorima društvenog zdravlja bolje stoje od onih u kojima nemaju.

No zanimljivo je da je u imaginaciji javnosti poveznica između ateizma i nemorala unatoč tome ostala vrlo snažna, a osobito je naglašena među ozbiljnim vjernicima. Gervais i njegovi suradnici potvrdili su to kroz šest eksperimenata od kojih je pet provedeno među studentima na Sveučilištu British Columbia.

Zapadna Kanada, pišu autori, jedno je od najsekularnijih područja Sjeverne Amerike. Međutim, pokazalo se da i u njoj, pa čak i među visoko obrazovanim ljudima, postoji nepovjerenje prema ateistima.

Razmotrimo jedan od eksperimenata. Stotinu i pet studenata pročitalo je kratku priču o čovjeku koji nije preuzeo odgovornost nakon što je svojim automobilom udario parkirano vozilo, a potom je još uzeo novac iz novčanika koji je pronašao na ulici.

Ateisti i sekularni ljudi imaju više etičkog osjećaja za društvenu pravdu od vjernika. Njihove su razine predrasuda, etnocentrizma, rasizma i homofobije znatno niže nego kod većine vjernika

Sudionicima je potom postavljeno pitanje što misle da je najvjerojatnije bio taj nemoralan čovjek: a) učitelj ili b) učitelj uz još jedan faktor identifikacije. Dodatni čimbenik bio je različit za različite sudionike – za neke je bio kršćanin, dok je za druge bio musliman, silovatelj ili ateist. Najčešći odgovor bila je kombinacija 'učitelj – ateist'. Zanimljivo je da je ona dobila više glasova čak i od 'učitelja - silovatelja'.

'Ovakav opis osobe koja vara osiguravajuće društvo i krade novac kada su mogućnosti da ga se otkrije male, ispitanici su pripisali samo silovateljima i ateistima', napisali su autori. 'Nitko ga nije doživio kao profil religiozne osobe, bilo kršćanina ili muslimana.'

Jedno drugo istraživanje pokazalo je da nepovjerenje prema ateistima igra veliku ulogu na tržištu rada. Četrdesetero studenata sudionika testiranja trebalo je odlučiti kome će od dvojice kandidata istih kvalifikacija dati koji od dva posla – jedan radnika u centru za dnevnu skrb i drugi konobara. Jedina razlika u njihovom životopisu bila je da je jedan bio ateist, a drugi vjernik. Velika većina sudionika dodijelila je ateistu konobarski posao koji ne zahtijeva naročito veliko povjerenje.

Gervais i njegovi kolege smatraju da na antipatije prema ateistima utječu i drugi čimbenici. Primjerice, religiozno vjerovanje, koje uključuje i vjerovanje u zagrobni život, mnogim ljudima daje smisao života. Svaku prijetnju tom osjećaju utjehe i nade vjernici će uglavnom doživjeti kao opasan i neprijateljski čin. No autori ipak smatraju da je ključ negativnih emocija prema ateistima strah da nisu pouzdani. Vjerojatno je došlo vrijeme da se ljudi konačno bolje upoznaju s etičkim načelima humanizma.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi