ASTRONOMIJA

Zanimljivo otkriće: Naša galaksija je sve samo ne simetrična

06.08.2019 u 10:21

Bionic
Reading

Zahvaljujući novoj i preciznijoj opremi astronomi su pomoću blještavih zvijezda otkrili kako zapravo izgleda galaksija koju nazivamo domom

Astronomi su uspjeli iscrtati najprecizniju kartu Kumove slame do danas i to pomoću tisuća masivnih zvijezda koje se nalaze unutar naše galaksije. Ono što smo nekad smatrali relativno ravnim diskom ima puno neobičniji oblik. Rezultat istraživanja je trodimenzionalna mapa Mliječnog puta - doma preko sto milijardi zvijezda (uključujući i našu), pruživši sveobuhvatni prikaz njegove strukture koja je zapravo zvjezdani disk sastavljen od četiri spiralna 'kraka' i središta u obliku šipke.

'Po prvi put u povijesti uspjeli smo napraviti kartu naše galaksije koja uključuje prave i precizne udaljenosti' komentirao je Andrzej Ualski, koauor studije objavljene u Scienceu i astronom sa Sveučilišta u Varšavi.

Podsjetimo, dosadašnje razumijevanje i ilustracije naše galaksije bili su temeljeni na neizravnim mjerenjima i kozmičkim 'znamenitostima' unutar Mliječnog puta, kao i njihovog odnosa prema strukturama prisutnima u drugim galaksijama. Nova mapa stvorena je uz pomoć vrlo preciznih mjerenja udaljenosti od sunca do 2,400 zvijezda pod imenom 'Cefeidne varijable' koje su raštrkane širom naše galaksije.

“Cefeide su idealni kandidati za proučavanje Mliječnog puta iz više razloga' komentirala je koautorica znanstvenog rada i astronom Dorota Skowron. 'Cefeidne varijable su supervelike zvijezde sto do 10.000 svjetlije od našeg sunca, što znači da ih je vrlo lako prepoznati. Riječ je o relativno mladim zvijezdama, mlađima od 400 milijuna godina, što znači da ih možemo naći relativno blizu njihovog mjesta nastajanja'.

PUT U SVEMIR

Pogled iz radionice: Ovako NASA sastavlja robotski rover za misiju Mars 2020.

Pogledaj galeriju

Astronomi koji su pratili cefeide pomoću Varšavskog teleskopa smještenog u Čileu zvijezde su prepoznali po pulsiranju u pravilnom intervalu koje se može vidjeti čak i kroz oblake međuzvjezdane prašine. Na mapi se vidi da 'disk' galaksije je sve samo ne ravan te varira od mjesta do mjesta, s time da se debljina načelno povećava čim smo dalje od središta. Disk, tim rečeno ima debljinu od oko 140 svjetlosnih godina (jedna svjetlosna godina je oko 9 bilijuna kilometara).