IPAK NEMA LEDENOG DOBA

Vrhunac Sunčeve aktivnosti najslabiji u 100 godina!

Sunce, kakvim ga vide teleskopi.

Sunce, kakvim ga vide teleskopi.

Izvor: Promo fotografije / Autor: ESO

Suprotno katastrofičnim predviđanjima fanova majanskog kalendara novi solarni maksimum najslabiji je u proteklih 100 godina, a sljedeći, koji se očekuje 2024, mogao bi biti još slabiji, objavili su prošli tjedan znanstvenici

'Ovo je najslabiji maksimum koji smo vidjeli od početka svemirskog doba', rekao je David Hathaway iz NASA-inog Marshall Space Flight Centera u Huntsvilleu.

Tijekom solarnog maksimuma broj Sunčevih pjega se značajno povećava. Ova tamna područja na površini Sunca uzrokuje međudjelovanje Sunčeve plazme i njegovog magnetskog polja. Sunčeve pjege su izvori bljeskova i izbačaja mase koji prema Zemlji mogu poslati goleme količine nabijenih čestica. One pak mogu stvoriti spektakularne aurore i uzrokovati štete na satelitima i električnim mrežama te na radijskim i komunikacijskim sustavima.

Svakih 11 godina Sunčeve aktivnosti jačaju da bi potom počele padati. Pad broja Sunčevih pjega bilježi se još od 2008. godine pa su znanstvenici već ranije predvidjeli da bi vrhunac 24. solarnog ciklusa u 2013. mogao biti slab.

Ipak ništa od ledenog doba

Ovakav razvoj zbivanja na našoj matičnoj zvijezdi u određenim je krugovima pokrenuo spekulacije da bi nam se mogao dogoditi tzv. Maunderov minimum zabilježen između 1645. i 1715. kada je u sjevernoj Europi vladalo malo ledeno doba s izrazito hladnim zimama.

No vodeći svjetski znanstvenici tvrde da je ova pojava uobičajena te da se događa redovno svakih stotinjak godina.

Hrvatski stručnjak za Sunce Jaša Čalogović iz promatračnice na Hvaru kaže da znanstvenici na temelju izotopa berilija 10 u ledu i ugljika 14 iz biološkog materijala poput stabala mogu rekonstruirati kretanje Sunčevih aktivnosti kroz proteklih 10.000 godina.

'Na temelju takvih podataka iz puno dužeg razdoblja može se dobiti znatno jasnija slika o Sučevim ciklusima. Kada se gleda cijeli reket podataka vidi se da su aktivnosti Sunca u posljednjih nekoliko ciklusa u zadnjih 50-ak godina zapravo bile neuobičajeno jake. Bilo je stoga očekivano da će prije ili kasnije morati pasti', objasnio je Čalogović.

Zvjezdarnica Hvar sudjeluje u kampanji MiniMax24 koja radi na istraživanju fenomena slabog maksimuma u 24. ciklusu.

'Prema nekim novim teorijama švicarskih znanstvenika na ove varijacije u Sunčevim aktivnostima moglo bi utjecati gibanje planeta oko Sunca, međutim, to još nije definitivno dokazano. Argumenti su dosta čvrsti no detalji o tom mehanizmu još se istražuju', rekao je hvarski astronom.

'Maunderov minimum može ponovno doći, no za sada je nemoguće točno predvidjeti kada. Njegov mehanizam nam još nije poznat jer nam nije potpuno jasno funkcioniranje Sunčevog dinama. Međutim, po svim dostupnim podacima ovdje je zapravo na djelu uobičajen stogodišnji ciklus u kojem se očekuju slabljenja Sunčevih maksimuma. Ovo slabljenje nije tako veliko da bi moglo uzrokovati novo ledeno doba ili neke veće klimatske promjene', objasnio je Čalogović i u šali dodao da to za promatrače Sunca nije baš najbolji razvoj događaja jer sa slabljenjem aktivnosti Sunca obično slabi i financiranje promatranja.

Malene, redovne stoljetne padove u solarnim maksimumima prvi je predvidio Wolfgang Gleissberg još 1933. godine. Nova mjerenja potvrdila su njegovu hipotezu.


Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!