Istraživanje koje su proveli psiholozi sa Sveučilišta u Teksaku u Dallasu, pokazali su da ti algoritmi mogu negativno utjecati na mentalno zdravlje korisnika.

Kako su naveli u svom istraživanju objavljenom u časopisu Computers in Human Behavior, u studiji je sudjelovalo 60 mladih osoba u dobi od 20 godina. Prije početka ispitivanja, njihovo je mentalno zdravlje procijenjeno pomoću validiranih skala anksioznosti i depresije. Zatim su pogledali dva seta videa - videa koja su im preporučili presonalizirani algoritmi na Instagramu ili Tiktoku i potom generalizirane videozapise koji su u tom trenutku bili u trendu.

Potom su im mjerili moždanu aktivnost u stvarnom vremenu pomoću EEG-a.

'Kombiniranje mjerenja moždane aktivnosti s izvješćima sudionika o depresivnim simptomima daje nam objektivnu mjeru za procjenu onoga što se događa dok se ljudi angažiraju s algoritamski odabranim sadržajem društvenih medija', pojasnila je za Medical Xpress, dr. Stacie Warren, izvanredna profesorica psihologije i koautorica studije.

Rezultati su pokazali da su sudionicima s više depresivnih simptoma personalizirani algoritmi pokazivali preporuke s više depresivnog sadržaja. Istovremeno, njihova moždana aktivnost bila je karakteristična za depresiju. No, zanimljivo, taj se obrazac razlikuje od njihove moždane aktivnosti tijekom gledanja popularnih videa koji nisu prikazani kroz personalizirani algoritam.

'Otkrivamo da, ako se već osjećate depresivno, algoritmi to odražavaju. Kontinuirana interakcija pojačava ovu negativnu povratnu spregu', rekla je Warren.

Znanstvenici ističu da su algoritmi depresivnijim ispitanicima plasirali videa koja prikazuju svađu ili sukob. Gledanje takvih videa, dodatno potiče pojavu negativnih osjećaja kod takvih osoba.

'Depresivne osobe imaju tendenciju usredotočiti se na negativne stvari, odbacujući pozitivne stvari na koje nailaze', dodala je Warren. 'Ako ste depresivni i stalno skrolate, naići ćete na manje pozitivnih videa'.

Istraživači se nadaju da će njihovi zaključci pomoći u razvoju zdravih ponašanja u interakciji s društvenim mrežama, kako se negativno raspoloženje ne bi dodatno pojačavalo.

'Ako su umorni od svojih feedova, račun se može resetirati na zadane postavke, pružajući potpuno nove preporuke. Nakon toga možete ponovno naučiti aplikaciju što vas zanima', ističu znanstvenici.

Dodaju kako bi i roditelji trebali biti svjesni kako algoritmi utječu na raspoloženje tinejdžera, ali i biti svjesni da ograničavanje vremena koje tinejdžeri mogu provesti na društvenim mrežama neće riješiti taj problem.