Organizacije pozivaju da Meta u cijelosti isključi sustave pomoću kojih pametne naočale mogu automatski prepoznavati lica osoba u blizini
Više od 70 organizacija za građanska prava uputilo je pismo izvršnom direktoru Marku Zuckerbergu, upozoravajući na ozbiljne rizike planiranog uvođenja tehnologije prepoznavanja lica u pametne naočale. Uključuje to istaknute organizacije kao što su ACLU, Electronic Privacy Information Center, Fight for the Future i Access Now.
Za razliku od uobičajenih zahtjeva za regulaciju, one ne traže dodatne zaštitne mjere, već potpuno odustajanje od ove funkcionalnosti. U pismu navode da je sama ideja prepoznavanja lica pomoću nosivih uređaja toliko rizična da se ne može učiniti sigurnom ni tehničkim poboljšanjima, opcijama isključivanja ili parcijalnim mjerama zaštite. Poseban problem predstavlja činjenica da osobe u okolini ne bi imale nikakav način doznati da su identificirane niti pristati na to.
Organizacije upozoravaju da bi takva tehnologija mogla omogućiti brojne slučajeve zloupotrebe te da bi uhoditelji, prevaranti, nasilnici, ali i državna tijela mogli tiho i nevidljivo povezati identitet neke osobe s velikim količinama dostupnih podataka o njezinu životu, navikama i odnosima.
Također su zatražile od Mete da objavi sve poznate slučajeve u kojima su njezini nosivi uređaji korišteni za uznemiravanje, praćenje ili nasilje, kao i informacije o eventualnoj suradnji s agencijama za provođenje zakona, uključujući američku imigracijsku službu.
Kontroverzu pojačava interni dokument kompanije iz prošle godine, u kojem se sugerira mogućnost lansiranja te tehnologije u razdoblju u kojem bi pažnja javnosti i organizacija civilnog društva bila usmjerena na druge teme. Kritičari su takav pristup ocijenili kao pokušaj iskorištavanja političkog konteksta da bi se smanjio otpor javnosti.
Tehnologija o kojoj je riječ, poznata pod nazivom Name Tag, navodno upotrebljava umjetnu inteligenciju za prikaz informacija o osobama unutar vidnog polja korisnika pametnih naočala. Razmatraju se dvije verzije: jedna identificira korisnike povezanih Metinih platformi, a druga bi mogla prepoznati bilo koga s javnim profilom na servisima poput Instagrama.
Iako kompanija tvrdi da trenutno ne nudi takvu funkcionalnost i da bi eventualno uvođenje bilo pažljivo razmotreno, zabrinutost javnosti temelji se i na ranijim iskustvima. Meta je već 2021. godine ukinula sustav automatskog označavanja lica na Facebooku nakon dugotrajnog pritiska i sudskih sporova vezanih uz privatnost. Također je isplatila milijarde dolara u nagodbama zbog kršenja zakona o biometrijskim podacima te dodatnih pet milijardi dolara kazne američkom regulatoru, piše Engadget.