Slučaj se temeljio na činjenici da je Googleova tražilica bila unaprijed postavljena kao na Androidu, pregledniku Chrome i drugim proizvodima, uključujući i uređaje kompanija poput Applea. Ministarstvo pravosuđa SAD-a tražilo je prisilnu prodaju Chromea, no sud je ocijenio da bi takva mjera bila pretjerana.

'Google neće biti obvezan prodati Chrome, niti će sud uključiti uvjetnu prodaju operativnog sustava Android u konačnu presudu', stoji u odluci. 'Tužitelji su pretjerali u traženju prisilne prodaje ovih ključnih resursa, koje Google nije koristio za nezakonita ograničenja.' Sudac je naredio da se do 10. rujna dogovore detalji konačne presude.

Umjesto toga, Google mora prestati s ekskluzivnim ugovorima i konkurenciji ustupiti pristup određenim podacima. Tvrtka će i dalje moći plaćati proizvođačima uređaja za pozicioniranje svojih usluga kao zadane opcije, ali neće smjeti sprječavati instaliranje unaprijed ili promociju drugih preglednika, tražilica ili AI asistenata.

Google je odluku predstavio kao pobjedu. 'Odluka prepoznaje koliko se industrija promijenila s pojavom umjetne inteligencije, koja ljudima daje sve više načina za pronalaženje informacija', objavila je kompanija. Ujedno je upozorila da dijeljenje podataka s konkurencijom može utjecati na privatnost korisnika te da odluku još analizira.

Presuda razbjesnila rivale

Povijesni antimonopolski slučajevi u tehnološkoj industriji često su označavali prijelaz iz računalne ere u drugu. Također su ubrzali pad tadašnjih vodećih tehnoloških kompanija i uspon novih, otvarajući put Microsoftu nakon što je IBM-ov monopol u području mainframea (velikih računala) bio doveden u pitanje, a zatim i Googleu nakon što je Microsoft izveden pred sud.

Američki slučaj protiv Googlea, koji je kulminirao objavom sankcija protiv kompanije u utorak, također dolazi u trenutku kada je tehnološka industrija na pragu nove ere. No ovaj put čini se da je vodeća kompanija izašla iznenađujuće neokrznuta. Uspon chatbotova poput ChatGPT-a mogao bi zaprijetiti snazi Googleovog monopola, ali čini se da je tvrtka ostala u dobroj poziciji da postane jedan od lidera - i možda dominantan igrač - na brzorastućem tržištu umjetne inteligencije, piše Financial Times u analizi.

Nije iznenađenje da je presuda već razbjesnila Googleove protivnike. Američki regulatori godinama su spavali za volanom dok je Google gradio i iskorištavao svoj monopol u pretraživanju. Kada je presuda konačno donesena, prošle godine, bila je porazna; utvrđeno je da je kompanija istisnula rivale kupujući zadane pozicije za svoj pretraživač na preglednicima i mobilnim uređajima, osiguravši si ekskluzivan pristup milijardama ljudi, uključujući korisnike iPhonea.

No, neuobičajeno za ovakve slučajeve, sankcije su donesene s pogledom i na buduća tržišta koja su još u nastajanju, što je dovelo do manje stroge kazne nego što se očekivalo. Opravdavajući svoj pristup, sudac Amit Mehta istaknuo je da su, kada je slučaj počeo krajem prve Trumpove administracije, investitori bili oprezni prema ulaganju u bilo koju kompaniju koja bi mogla izazvati Google. Sada je, nasuprot tome, 'zapanjujuća' količina novca ulivena u generativnu umjetnu inteligenciju, koja prvi put predstavlja izravnu prijetnju Googleovom osnovnom tržištu.

Kao rezultat toga, Google neće morati prodati svoj preglednik Chrome koji doseže oko 3,5 milijardi ljudi, a za koju su se AI startupovi OpenAI i Perplexity nadali da bi je mogli kupiti.

Također mu neće biti zabranjeno plaćati drugim tehnološkim kompanijama da njegov pretraživač bude zadani u njihovim proizvodima, što znači da i dalje može koristiti svoje golemo bogatstvo da osigura najbolju poziciju. Apple, koji od Googlea prima 20 milijardi dolara godišnje, malo je vjerojatno da će 'otvoriti' iPhone drugim ponuditeljima, koji bi teško mogli platiti toliku svotu.

Umjesto drastičnih mjera, Google će morati otvoriti dio svojih podataka o pretraživanju - odluku kojom se nastoji olakšati posao potencijalnim konkurentima. Ipak, svatko tko pokuša izazvati ukorijenjeni Google na njegovom glavnom tržištu i dalje će imati težak zadatak.

Sudac je nastojao spriječiti Google da na tržištu AI-a ponovi iste antikonkurentske poteze iz pretraživanja, pa mu je zabranio ekskluzivne ugovore za distribuciju AI usluga. Takvo rješenje podsjeća na slučaj Microsofta prije 25 godina, kada je kompanija bila podvrgnuta strogim tehničkim pravilima.

Svjestan da stare prakse više ne bi prošle kod regulatora, Google je već izmijenio ugovore o distribuciji pretraživanja; ukinuo je ekskluzivnost i odustao od 'paketnih' aranžmana kojima su proizvođači pametnih telefona morali promovirati njegov pretraživač da bi dobili druge Googleove usluge.

Slijedi pritisak na konkurente

Ironično, umjesto da najavi nova ograničenja za Google na tržištu umjetne inteligencije, presuda će mu, ako ništa drugo, dati zeleno svjetlo da poveća pritisak na konkurente. Dok je slučaj trajao, Google se kretao oprezno, suzdržavajući se od plaćanja distribucije svoje aplikacije Gemini AI na način na koji to čini za pretraživanje. Sada će se vjerojatno osjećati slobodnijim da ulaže milijarde kako bi osigurao da njegova umjetna inteligencija dođe pred milijarde korisnika; možda počevši s iPhoneom, prema najavama.

I dok je sudac Mehta u pravu kada kaže da je rizični kapital preplavio rivale poput OpenAI-ja, dajući im sredstva za AI utrku, investicijski procvati temeljeni na špekulativnom kapitalu često su kratkog vijeka. U nekom će trenutku ti investitori zahtijevati povrat. Google, zahvaljujući obilnim prihodima od pretraživanja koji nisu pogođeni strožim sankcijama, u snažnoj je poziciji da preživi svaku moguću 'AI zimu' na financijskim tržištima.

Američki slučaj protiv Microsofta nije spriječio softversku kompaniju da se vrati na vrh tehnološke industrije, iako joj je trebalo neko vrijeme da se oporavi. Fokusirajući se na nove AI rivale, Google je zasad izbjegao sudbinu koja je nekad zadesila Microsoft. Ovotjedna antimonopolska presuda sada mu taj posao dodatno olakšava.