Kako to da ste odlučili dovesti upravo Yuvala Noaha Hararija u Hrvatsku? Koliko je to bilo izazovno i kakva je naposljetku bila njegova reakcija?

Ideja o njegovom dolasku tinjala je godinama, ali konačnu odluku donijela sam nakon čitanja 'Nexusa'. Pomislila sam – sada ili nikada. Ta knjiga duboko ulazi u teme kojima se bavim cijeli život. Razvoj tehnologije najčešće se promatra iz perspektive tehničkih znanja, a puno manje govori se o humanističkim aspektima, o tome kako to mijenja čovjeka kao evolucijsko biće, kako konzumiramo informacije, kako nastaje javno mnijenje i tko su glavni akteri tog procesa. Upravo zato željeli smo dovesti Hararija u naš kontekst i postaviti mu pitanja koja su nama važna. Njegova reakcija bila je profesionalna i vrlo pozitivna te ga veseli to što dolazi u Hrvatsku. Naravno, brojni su logistički i organizacijski izazovi i zahtjevno je organizirati ovakav događaj u Hrvatskoj. Ipak, posao nam olakšava profesionalan pristup Hararijeva tima.

Kojih će se sve tema Harari dotaknuti? Čemu se vi najviše radujete i što sve čeka posjetitelje? Koliko ih očekujete?

Mnogi će reći da su već čitali njegove knjige ili ga gledali na internetu. Međutim živimo u vremenu u kojem se kontekst mijenja preko noći i iznimno je vrijedno čuti ga uživo, u našem aktualnom kontekstu. Sigurna sam da će naša moderatorica, prof. dr.sc. Marijana Grbeša u razgovoru s Hararijem otvoriti teme koje su važne za naše društvo, ali i globalno. Ono čemu se ja posebno veselim jest potvrda činjenice da Hrvatska ne mora uvijek biti na repu događanja i da imamo priliku kod kuće čuti jednog od najprominentnijih svjetskih intelektualaca koji progovara o izazovima vremena u kojem živimo. Svi znamo koliko je komunikacija važna i koliko oblikuje našu percepciju svijeta. Zato je posebno dragocjeno slušati čovjeka koji o tome govori razumijevajući povijesni kontekst i tehnološki razvoj koji je s jedne strane disruptivan, a s druge strane otvara mogućnosti komunikacije bez obzira na vrijeme i udaljenost.

Njegovo poznavanje povijesti nije samo poznavanje činjenica, već i razumijevanje odnosa i uzroka koji oblikuju budućnost. Upravo to ga čini iznimno relevantnim i za svijet i za nas u Hrvatskoj te očekujemo ispunjenu dvoranu Lisinski, koja se pokazala kao idealan prostor za ovaj događaj.

Koliko ga osobno pratite kao komunikacijska stručnjakinja i što ste naučili iz njegovih djela i dosadašnjih predavanja?

Pratim ga od 'Sapiensa' i već tada sam razmišljala kako bi bilo lijepo čuti ga i vidjeti u Zagrebu. Iz njegovih knjiga može se puno naučiti, a posebno o važnosti dobre priče i storytellinga. On briljantno povezuje priče koje su pokrenule neke od najznačajnijih i najintrigantnijih povijesnih događaja. Tako na primjerima progona vještica i priče o novcu pokazuje koliko su priče i vjerovanja snažan temelj ljudske suradnje i društvenih promjena. Progon vještica nije nastao zbog nekakvih znanstvenih dokaza, nego zbog kolektivnog mita koji su ljudi prihvatili u vremenu nesigurnosti, ratova i bolesti. Ta priča bila je toliko snažna da je cijele zajednice mogla uvjeriti da je potrebno spaliti susjedu na lomači kako bi se 'spasilo društvo'. Fascinantna je i Hararijeva priča o novcu, zapravo priča o povjerenju.

Novac sam po sebi nema nikakvu vrijednost, vrijedi samo zato što smo se svi složili da vrijedi. On je zapravo sustav povjerenja koji omogućuje suradnju milijuna nepoznatih ljudi. Kada ulažemo novac u banku ili mirovinski fond, moramo vjerovati da će nam ta institucija za 10 ili 20 godina biti u stanju isplatiti naš novac. Harari jasno pokazuje da je povjerenje ključ suradnje izvan mikrosvijeta, a upravo se PR bavi reputacijom kao najvećom nematerijalnom vrijednošću. Danas povjerenje u institucije slabi i više vjerujemo algoritmima nego ljudima. To otvara ogromne izazove, a čini mi se da ni znanost ni struka još nemaju odgovore na ta pitanja. Zato je važno čuti nekoga tko to promišlja i otvara važna pitanja kao što to čini Harari.

Na društvenim mrežama krenule su rasprave o tome jesu li kotizacije za Hararijevo predavanje previsoke. Kako to komentirate?

Hararijev tim ima visoke organizacijske i tehničke standarde koje je zahtjevno ispuniti, kako logistički, tako i financijski. Naš je cilj bio ponuditi Zagrebu i Hrvatskoj događaj svjetske razine. Svjesni smo da cijena nije beznačajna, ali važno je razumjeti sve aspekte organizacije ovakvog događaja. Hrvatska se ne može uspoređivati s Londonom ili New Yorkom, gdje se ovakvi događaji svakodnevno organiziraju. Ni ove cijene kotizacija ne pokrivaju ukupne troškove događaja, a sponzorstva su u okvirima uobičajenim za naše tržište, jer u Hrvatskoj nisu porezno stimulirana. Ipak, vjerujem u dobar odaziv svih onih koji prate Hararijev rad te koji žele iskoristiti jedinstvenu priliku uživo čuti jednog od vodećih intelektualaca današnjice. Vjerujem da će se svi složiti da se prisutnost na događaju ne može usporediti s gledanjem sadržaja na YouTubeu, jer su kontekst i izravno iskustvo neprocjenjivi.

Harari je izjavio da bi Homo sapiens mogao nestati za stoljeće ili dva. Slažete li se s time i kako gledate na suživot s AI-em?

Moguće je da je Harari u pravu. Osobno se bavim projekcijama budućnosti od tridesetak godina, dok sve što je puno dalje od toga prepuštam mlađim generacijama i vrhunskim intelektualcima kojima je posao promišljati tako daleku budućnost. Mene prvenstveno zanima kako će umjetna inteligencija utjecati na poslovanje naše agencije i naših klijenata. Koliko možemo koristiti AI da unaprijedimo kvalitetu posla, a koliko nam ona istovremeno donosi rizike, to su pitanja na koja svi tražimo odgovore. Utjecaj AI-a je ogroman, iako je još uvijek u relativno ranoj fazi razvoja. Njeni kapaciteti u upravljanju informacijama i memoriranju podataka neusporedivo su veći od ljudskih. Primjerice, svoj mobitel nazivamo 'pametnim' upravo zato što može memorirati količinu podataka koju nijedan čovjek, ma koliko obrazovan bio, ne može. To je svojevrsna utakmica u koju ulazimo s velikim hendikepom. Znanost se u velikoj mjeri bazira na analitici dostupnih podataka, a u tome umjetna inteligencija već sada daleko nadmašuje čovjeka.

Pitanje je hoće li i kreativnost, koju smo do sada smatrali isključivo ljudskom domenom, uskoro biti zamijenjena onim što možemo nazvati 'AI kreativnošću'. Na to još nitko nema odgovor. Ono što vidimo jest da smo počeli koristiti AI gotovo nesvjesno, ne razmišljajući o tome što ona čini našem kapacitetu da mislimo vlastitom glavom i potičemo vlastitu kreativnost. Najbolji primjer je pamćenje brojeva telefona – nekada sam znala napamet stotine brojeva, danas tek nekoliko njih, jer jednostavno nemamo potrebe za time.

Veliki je izazov hoćemo li pronaći ravnotežu između korištenja AI-a i očuvanja vlastitih sposobnosti? Upravo takve teme otvara Harari i zbog toga je dragocjeno slušati ga. On nas podsjeća da je važno uključiti sve misleće ljude kako bi promišljali i tražili rješenja za buduće generacije. Danas smo prvi korisnici AI-a, no djeca koja se sada rađaju odrastat će u svijetu u kojem će umjetna inteligencija biti sastavni dio života. To je velik izazov i za obrazovni sustav te će morati prilagoditi nastavne programe novim generacijama. Harari nas svojim predavanjima upravo usmjerava na ta najvažnija pitanja.

Harari kaže da prvi put u povijesti ne znamo kako će tržište rada izgledati za 20-30 godina. Kakva je budućnost komunikacijske industrije?

To je točno. Nekada su se planovi radili za pet ili deset godina, a danas se sve ubrzalo i promjene na tržištu rada događaju se ekstremno brzo. Zbog toga je vrlo nezahvalno baviti se prognozama. Činjenica je da će velik dio ljudskih djelatnosti biti zamijenjen umjetnom inteligencijom, ali izgleda da će se te promjene događati drukčije nego što smo zamišljali u znanstvenofantastičnim pričama. Očekivalo se da će roboti preuzeti fizičke poslove, a zapravo AI od samog početka mijenja tržište rada u profesijama koje su se smatrale white collar poslovima. Primjerice, za snimanje videa nekada je bilo potrebno jako puno ljudi, a danas većinu toga odrađuju AI alati. No šminka, frizura i druge prateće stvari i dalje ostaju u domeni ljudi. Dakle AI mijenja tržište rada drukčije nego što smo svi očekivali.

Što se tiče naše industrije, AI je disruptivan i donosi ogromne promjene. Jedna od Hararijevih teza jest da je posao novinskog urednika već uvelike zamijenjen algoritmima. Dok u tiskanim medijima urednik odlučuje što će staviti na naslovnicu, u online svijetu algoritmi određuju što će se čitati. Time su mediji, a s njima i komunikacijska industrija, koja je vezana na njih, stavljeni pred velik izazov. No to može biti i prilika. AI može postati alat koji će nas učiniti još boljima i potrebnijima. Prednost konzultanata prije je bila u tome što ima šira znanja, a sada je većina znanja u AI alatima. Zato ćemo mi kao komunikacijski konzultanti morati pronaći i koristiti druge prednosti u obavljanju svoga posla. Nekada je, primjerice, bila dragocjena sposobnost memoriranja i izbacivanja velike količine ili analize podataka, a danas to radi umjetna inteligencija. Upravo zato mi, kao i mediji, moramo tražiti nove modele djelovanja u komunikaciji, u okruženju koje je stalno promjenjivo i često na rubu kaosa. To je velik izazov, ali istovremeno i velika prilika.

Hoće li priča ostati najmoćnije oružje čovječanstva?

Apsolutno, priča jest i ostat će najmoćnije oružje.

Planirate li nastaviti dovoditi renomirane stručnjake u Hrvatsku?

Da, to mi je velika želja i smatram da je to dio naše društvene odgovornosti. Vjerujem da će i dolazak Hararija u Zagreb pokazati da postoji dovoljno interesa za ovakve događaje i da ćemo nastaviti dovoditi utjecajne ljude koji otvaraju najvažnija pitanja današnjice.