U velikom otkriću koje se razvijalo gotovo desetljeće, istraživači sa Medicinskog učilišta na Harvardu vjeruju da su pronašli ključ koji bi mogao otključati mnoge misterije Alzheimerove bolesti i starenja mozga - litij.

Litij je medicini najpoznatiji kao stabilizator raspoloženja koji se koristi kod osoba s bipolarnim poremećajem i depresijom. Odobren je od strane američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) još 1970. godine, iako se koristio u liječenju psihičkih poremećaja gotovo cijelo stoljeće ranije.

Sada su po prvi put znanstvenici dokazali da je litij prirodno prisutan u tijelu u vrlo malim količinama i da ga stanice trebaju kako bi normalno funkcionirale, kao što to rade s vitaminom C ili željezom. Čini se da, piše CNN, litij igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja mozga.

U seriji eksperimenata opisanih u časopisu Nature, istraživači s Harvarda i Sveučilišta Rush pokazali su da smanjenje litija u prehrani zdravih miševa dovodi do upale u mozgu i promjena povezanih s ubrzanim starenjem. Kod genetski modificiranih miševa, koji razvijaju slične promjene kao i ljudi oboljeli od Alzheimerove bolesti, prehrana s niskim udjelom litija potaknula je brže nakupljanje toksičnih proteina, karakterističnih za ovu bolest, i ubrzala gubitak pamćenja.

Održavanje normalne razine litija u prehrani zaštitilo je miševe od ovih degenerativnih promjena. Ako daljnja istraživanja potvrde ove nalaze, to bi moglo otvoriti vrata razvoju novih dijagnostičkih testova i terapija za Alzheimerovu bolest koja pogađa oko 6,7 milijuna starijih osoba u SAD-u.

Novi uvidi u degeneraciju mozga

Prema znanstvenicima, rezultati ukazuju na moguću poveznicu između raznih procesa degeneracije mozga. Dr. Bruce Yankner, genetičar s Harvarda koji je vodio studiju, ističe kako bi litij mogao biti jedan od ključnih elemenata u razumijevanju Alzheimerove bolesti, ali da je potrebno još mnogo istraživanja kako bi se potvrdilo radi li se o univerzalnom mehanizmu ili samo jednom od više puteva koji vode prema bolesti.

Znanstvenici su analizirali moždano tkivo i krvne uzorke starijih osoba s Alzheimerovom bolesti i onih bez kognitivnih smetnji, prikupljenih preko biobanke Sveučilišta Rush. Dok razine većine metala nisu pokazivale značajne razlike, litij se konstantno pojavljivao u nižim koncentracijama kod osoba s blagim kognitivnim oštećenjima ili Alzheimerom. Taj obrazac je ponovljen u uzorcima iz drugih uglednih institucija, uključujući Massachusetts General Hospital, Sveučilište Duke i Sveučilište Washington.

Uz daljnju analizu, istraživači su otkrili da se litij veže uz beta-amiloidne plakove, toksične nakupine koje se talože u mozgu osoba s Alzheimerom. Ove nakupine vežu litij i sprječavaju ga da bude dostupan za moždane stanice, uključujući mikrogliju, stanice koje su ključne za čišćenje otpada u mozgu. Kada je litij nedostupan, mikroglija gubi sposobnost da uklanja štetne plakove, čime se pokreće začarani krug.

Jedan od najzanimljivijih dijelova studije odnosi se na litij orotat, oblik litija koji se ne veže za beta-amiloid. Kada su miševi s Alzheimerovim simptomima primili ovaj spoj, došlo je do poboljšanja. Broj plakova i neurofibrilarnih čvorova (tau proteina) se smanjio, a miševi su ponovno mogli učiti i pamtiti, dok kontrolna skupina nije pokazivala promjene.

Ne pijte litij!

Unatoč obećavajućim rezultatima, znanstvenici upozoravaju javnost da ne uzima litij na svoju ruku. Doze koje su korištene u studiji bile su tisuću puta niže od onih koje se koriste za liječenje bipolarnog poremećaja. Premda nisu primijećene štetne posljedice kod miševa, potrebno je provesti dodatna ispitivanja sigurnosti i učinkovitosti na ljudima. Yankner naglašava kako je 'miš jedno, a čovjek drugo', te da je nužno pronaći optimalnu dozu za ljude.

Podršku istraživanju pružili su američki Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) te privatne zaklade. Prethodne studije već su ukazivale na povezanost litija i smanjene učestalosti demencije. Tako je, primjerice, dansko istraživanje iz 2017. pokazalo da su osobe koje piju vodu bogatu litijem rjeđe obolijevale od demencije, dok je britanska studija iz 2022. otkrila da osobe koje su uzimale litij imaju oko 50 posto manji rizik od dijagnoze Alzheimerove bolesti.

Litij se prirodno nalazi u vodi, hrani i okolišu. Najbogatiji prehrambeni izvori uključuju lisnato povrće, orašaste plodove, mahunarke te začine poput kurkume i kima. Neki znanstvenici sada vjeruju da upravo zbog litija ovakva prehrana može imati blagotvoran učinak na zdravlje mozga.