Argentinski predsjednik Javier Milei želi od Argentine napraviti jedno od glavnih svjetskih središta za umjetnu inteligenciju, a njegov najnoviji prijedlog ide znatno dalje od poreznih olakšica i klasičnog privlačenja stranih ulaganja.

Mileijeva vlada poslala je u Kongres prijedlog izmjena argentinskog Zakona o trgovačkim društvima iz 1972. godine. Prema pisanju Buenos Aires Heralda, prijedlog bi uveo pravni status za 'neljudske tvrtke', odnosno poslovne subjekte kojima bi mogla upravljati umjetna inteligencija, bez obveznih ljudskih vlasnika, direktora ili zaposlenika. Isti paket predviđa i pravni okvir za decentralizirane autonomne organizacije, poznate kao DAO, piše Telegraph.

Ideja je radikalna čak i za Mileija, koji je političku karijeru izgradio na obećanju da će deregulirati argentinsko gospodarstvo. Ako bi takav model bio usvojen, tvrtke kojima upravljaju algoritmi mogle bi dobiti pravnu osobnost, posjedovati imovinu, sklapati ugovore i sudjelovati na tržištu. Forbes navodi da bi ljudsko sudjelovanje u takvim strukturama bilo moguće, ali ne i nužno.

Milei je prijedlog predstavio i u autorskom tekstu za Financial Times, u kojem je tvrdio da umjetna inteligencija, poput industrijske revolucije, traži novi pravni okvir. U njegovoj viziji Buenos Aires bi trebao postati za umjetnu inteligenciju ono što je Amsterdam bio za doba jedrenjaka: mjesto na kojem se pravo prilagodilo novoj gospodarskoj stvarnosti.

Prema tumačenju argentinskog predsjednika, umjetnoj inteligenciji treba omogućiti pravni okvir u kojem može preuzimati poslovni rizik. On tvrdi da bi pravna osobnost i ograničena odgovornost omogućile da se autonomne tvrtke oporezuju, nadziru, sankcioniraju, pa čak i ugase ako prekrše zakon. U odgovoru na kritike Hararija Milei je poručio da to ne znači 'pokretanje sudnjeg dana kao u Terminatoru', nego pokušaj da se nova tehnologija uvede u pravni sustav.

No kritičari postavljaju pitanje tko odgovara ako tvrtka nema čovjeka na čelu? Harari je u odgovoru Mileiju upozorio da bi davanje pravne osobnosti sustavima umjetne inteligencije moglo takvim subjektima omogućiti samostalno djelovanje u financijskom, gospodarskom i političkom sustavu. Posebno je upozorio da umjetnu inteligenciju nije moguće zastrašiti zatvorom, što je jedna od temeljnih sankcija koje odvraćaju ljude od kršenja zakona.

U Argentini su se kritike brzo proširile i izvan akademskih krugova. Buenos Aires Herald piše da su političari i stručnjaci za tehnologiju izrazili zabrinutost zbog prijedloga koji bi, uz nisku regulaciju umjetne inteligencije i porezne pogodnosti, mogao otvoriti prostor tvrtkama bez jasnog ljudskog nositelja odgovornosti.

Milei takve kritike odbacuje i tvrdi da je veći rizik prerana i loše postavljena regulacija. Njegov je cilj, kaže, privući tehnološke divove i kapital u zemlju koja se godinama borila s inflacijom, krizama i nepovjerenjem ulagača.

Dio tehnološkog sektora već pokazuje zanimanje za Argentinu. OpenAI i Sur Energy potpisali su pismo namjere o mogućem razvoju velikog podatkovnog centra u Argentini, pri čemu bi Sur Energy vodio energetski i infrastrukturni dio projekta, a OpenAI mogao biti korisnik računalnih kapaciteta. Argentinska vlada i OpenAI ranije su projekt predstavljali kao inicijativu 'Stargate Argentina', s mogućom vrijednošću do 25 milijardi dolara.

Mileijeva strategija zato ima dvije razine. Prva je klasična, a to su porezne olakšice, povoljniji uvjeti za strane ulagače i pokušaj stvaranja tehnološkog središta u Latinskoj Americi. Druga je znatno neobičnija, a odnosi se na stvaranje pravne kategorije za tvrtke kojima bi upravljali sustavi umjetne inteligencije.

Potonja izaziva najviše straha. Zagovornici tvrde da je bolje takve subjekte uvesti u pravni sustav nego ih ostaviti u sivoj zoni. Protivnici upozoravaju da bi Argentina mogla postati pokusni prostor za model u kojem poslovni subjekti imaju prava, imovinu i tržišnu moć, ali ne i čovjeka kojeg se može jasno pozvati na odgovornost.