Nedavno je na pitanje koliko daleko je spreman ići da stekne Grenland odgovorio: 'Saznat ćete!', dodavši kako je uvjeren da Europska unija neće odustati od trgovinskog sporazuma sa SAD-om.

Upitan je li spreman na raspad NATO-a ako nastavi inzistirati na Grenlandu, Trump je kazao: 'Nitko nije napravio za NATO više od mene. Kupuju mnogo stvari od nas i daju ih Ukrajini. Mislim da ćemo doći do dogovora zbog kojeg će NATO biti zadovoljan i zbog kojeg ćemo mi biti zadovoljni. Ali trebamo Grenland zbog nacionalne i svjetske sigurnosti.'

'Sjedinjenim Državama potreban je Grenland zbog nacionalne sigurnosti. On je ključan za Zlatnu kupolu, koju gradimo', naglasio je Trump i prošlog tjedna na svojoj platformi Truth Social, dodavši da bi NATO trebao podržati američko preuzimanje tog teritorija jer bi time savez postao 'znatno snažniji', a čemu se protive europske države. Za to vrijeme Danska, čiji je Grenland poluautonomni dio, onamo šalje sve više vojnika.

Francuska, Švedska, Njemačka, Britanija i Norveška najavile su da će rasporediti vojno osoblje na taj otok za izviđačku misiju koja je, prema izvoru iz francuskog Ministarstva oružanih snaga, dio danske vježbe 'Arctic Endurance'.

Što je to Zlatna kupola?

Trumpova Zlatna kupola zamišljena je kao višeslojni obrambeni sustav koji bi Sjedinjene Države trebao zaštititi od stranih raketnih prijetnji, uključujući balističke, hipersonične i napredne krstareće projektile, kao i bespilotne letjelice, čak i ako su lansirani s velikih udaljenosti ili iz svemira. Procijenjena vrijednost projekta doseže oko 175 milijardi dolara, prenosi Euronews.

Prema Trumpovim riječima, planira ga dovršiti do kraja svog predsjedničkog mandata 2029. godine. Američki projekt temelji se na izraelskom sustavu Iron Dome (Željezna kupola) lokalne proizvodnje, ali ima znatno širi opseg. Dostupne informacije ukazuju na to da je za program Zlatne kupole predloženo početno financiranje u iznosu od 25 milijardi dolara, a pojedini analitičari izračunali su da bi se ukupni troškovi u prvih 20 godina projekta mogli kretati od 160 do nevjerojatnih 830 milijardi dolara.

Prema drugom izvoru, testiranja do 2028. godine mogle bi biti samo prva faza dugogodišnjeg programa. Upućeni u njega ističu da projekt brzo napreduje, oslanjajući se na postojeće sustave kako bi dokazao da koncept globalnog raketnog štita zaslužuje daljnje financiranje. Valja primijetiti da potonji izvori za program kažu da ima globalno značenje, što može ukazivati na to da će sustav pokrivati američke baze diljem svijeta.

U sklopu projekta planirano je lansiranje između 400 i više od 1000 satelita u nisku orbitu oko Zemlje, a oni bi nadzirali globalni zračni prostor, detektirali lansiranja neprijateljskih projektila i pratili njihove putanje u stvarnom vremenu. Također bi bila lansirana posebna flota od oko 200 satelita, opremljenih oružjem, raketama ili laserima, te bi oni presretali i uništavali projektile u svemiru prije nego što dosegnu ciljeve na tlu.

Zlatna kupola smatra se nasljednikom prijašnjih američkih projekata obrane od projektila, poput Inicijative strateške obrane, razvijane tijekom 1980-ih, za vrijeme predsjednika Ronalda Reagana, a popularno se zvala Ratovi zvijezda (Star Wars).

Koje bi se tehnologije koristile?

Prema izvješću američkog Kongresa iz rujna, Zlatna kupola mogla bi uključivati 'neke ili sve' postojeće američke sustave proturaketne obrane, posebno u segmentima detekcije, presretanja i zapovijedanja.

Među tehnologijama koje bi se mogle integrirati navode se dugodometni i svemirski radari za rano upozoravanje, postojeći sustavi balističke obrane poput THAAD-a (Terminal High Altitude Area Defense) te sustavi Patriot, sposobni za presretanje krstarećih i hipersoničnih projektila i većih dronova.

Kongresno izvješće pritom upozorava da Trumpova administracija još nije predstavila cjelovitu sliku sustava, uključujući planove nabave, rokove i operativne koncepte. Na početnoj konferenciji za novinare američki senatori su kao potencijalne izvođače radova naveli Lockheed Martin, L3Harris Technologies i RTX (bivši Raytheon).

Lockheed Martin je objavio da je već razvio prototip sustava zapovijedanja i kontrole (C2) koji bi povezao senzore, oružne sustave i platforme 'od morskog dna do svemira'. Prema kompaniji, ključna vrijednost tog sustava je integracija podataka iz različitih izvora te brže i preciznije donošenje odluka o presretanju prijetnji.

U siječnju su iz nje poručili da su spremni podržati projekt svojim raketnim sustavom PAC-3 MSE, borbenim zrakoplovima F-35, satelitima i pomorskim platformama.

Tvrtka L3Harris proširila je prošle godine proizvodne pogone u Indiani i Floridi kako bi radila na orbitalnim tehnologijama za Zlatnu kupolu, a u kolovozu je objavila da razvija 34 satelita za praćenje hipersoničnih projektila za američko Ministarstvo obrane.

Još nema dodijeljenih ugovora

Unatoč brojnim najavama, američka vlada zasad nije javno objavila konkretne ugovore za Zlatnu kupolu. Međutim Američka agencija za proturaketnu obranu (MDA) u prosincu i siječnju dodijelila je tri kruga preliminarnih ugovora za više od 2000 tvrtki u okviru programa SHIELD (Scalable Homeland Innovative Enterprise Layered Defence).

Cilj tog programa je stvoriti bazu kvalificiranih tvrtki koje bi se kasnije mogle natjecati za ugovore vezane uz Zlatnu kupolu. Prema službenim podacima, SHIELD omogućuje financiranje do 151 milijardu dolara (oko 128 milijardi eura) u sljedećih deset godina.

Sjedinjene Države već sudjeluju u razvoju višeslojnih obrambenih sustava s Izraelom. Najpoznatiji je Željezna kupola (Iron Dome), sustav koji presreće rakete kratkog dometa samo ako prijete naseljenim područjima ili kritičnoj infrastrukturi.

Izraelska obrana temelji se na kombinaciji triju sustava: Strijela (Arrow) za presretanje projektila velikog dometa, Davidova praćka (David’s Sling) za srednji domet te Željezna kupola (Iron Dome) za kratki domet. Nijedan od tih sustava nije potpuno nepropustan, no izraelske vlasti ističu da su imali ključnu ulogu u obrani zemlje, osobito nakon napada Hamasa 7. listopada 2023. godine i kasnijih raketnih napada u regiji.

Europa razvija vlastiti štit

Europa također ide u smjeru jačanja protuzračne i proturaketne obrane. Godine 2022. čak 21 europska država pokrenula je inicijativu European Sky Shield, s ciljem zajedničke nabave, održavanja i interoperabilnosti obrambenih sustava.

Ti bi sustavi bili uključeni u postojeće NATO-ove misije zaštite teritorija od zračnih i raketnih prijetnji. Neke zemlje, poput Njemačke, već su potpisale ugovore s Izraelom i SAD-om za sustav Arrow.

Talijanska obrambena kompanija Leonardo prošle godine predstavila je i koncept obrambenog štita temeljenog na umjetnoj inteligenciji, a namijenjen je zaštiti gradova i kritične infrastrukture u uvjetima rastućih geopolitičkih napetosti.