Inzistiranje Donalda Trumpa na tome da Grenland, iako je autonomni danski teritorij, treba postati dio SAD-a – pri čemu se, ako se ne postigne dogovor, ne isključuje ni 'vojna intervencija' – nastavlja biti izvor trzavica među europskim državama, ujedno članicama NATO-a, i SAD-a.

Prijedlozi za američko preuzimanje Grenlanda trebali bi biti predstavljeni na ovotjednom Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, na koji će Trump doći u srijedu. Prema neslužbenim informacijama iz diplomatskih kuloara, on između ostaloga namjerava ponuditi Grenlandu 'portorikanski scenarij'.

Ukratko, Portoriko je dio SAD-a, ali nije savezna država. Prema ovoj opciji, Grenlanđani bi postali američki državljani te bi imali potpun pristup SAD-u i trgovačke povlastice, ali osim ako se ne presele u tu državu, ne bi morali plaćati porez na dohodak. Međutim ne bi mogli glasati na federalnim izborima, dakle za Kongres i američkog predsjednika.

Upravo takav status ima Portoriko, a SAD ga je vojno preuzeo od Španjolske nakon rata s tom zemljom 1898. godine, kada je Pariškim mirovnim sporazumom to i potvrđeno, a 1917. godine Portorikanci su postali američki građani sa specifičnim pravima koja smo već opisali.

Portoriko je dosad održao sedam referenduma o svojem statusu, a na posljednjem, onom iz 2024. godine, 58,6 posto stanovništva glasalo je za to da umjesto 'pridruženog člana SAD-a' postanu punopravna savezna država. Ta je opcija pobijedila na referendumu i 2020. godine, kada je Zastupnički dom SAD-a odobrio akt o statusu Portorika. Međutim Senat ga je odbio pa je ostao u statusu kakav ima od 1917. godine.

Avdagić: 'Mogu zamisliti zašto se pojavljuje ova priča'

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić rekao nam je da je takva ponuda Grenlandu spekulacija, kao i mnoge koje se pojavljuju i pojavljivat će se u narednim danima. Ali, kaže nam, može zamisliti 'zašto se ta priča pojavljuje u teoriji'.

'Vjerojatno zato što je Grenland uistinu mali. Možda netko razmišlja da, ako Grenland postane dio SAD-a, to bi bilo sporno drugim saveznim državama, tj. da nešto tako malo postane savezna država', rekao je Avdagić u razgovoru za tportal.

Dodao je da se službeni politički status Portorika zove dominion (vlast), a isti je takav autonoman status taj otok na spoju Karipskog mora s Atlantskim oceanom imao i dok je bio dio Španjolske.

BDP Portorika ispod američkog prosjeka: Portoriko i SAD usporedivi s Grenlandom i Danskom

Povijesne odluke, kulturni identitet i političke prepirke, sve su to razlozi zbog kojih Portoriko nije savezna država. Upitan o stanju na njemu, naš sugovornik navodi da njegova ekonomska situacija nije najbajnija.

'Neću reći da je stravično loša, ali njihov BDP po glavi stanovnika je negdje oko 40.000 dolara. Više od toga imaju Italija, Cipar i Malta i to je daleko manje od SAD-a, no usporedivi su s drugim područjima sličnog statusa, onima koja nisu u federalnom statusu SAD-a (Guam, Djevičanski otoci, Američka Samoa, op.a.). Očigledno tu ekonomski benefiti nisu toliko dobri kao što bi bili da su savezna država. Nećemo reći da žive kao Haićani, u zemlji trećeg svijeta s uništenom ekonomijom i društvom, ali očigledno ne crpe benefite koje bi imali da su savezna država', komentirao je Avdagić.

Sama dinamika odnosa između SAD-a i Portorika dosta je zanimljiva, pa tako i prilikom povlačenja američke vojske 2003. s portorikanskog otoka Viequesa, gdje su imali bazu za skladištenje streljiva i vojne obuke od 1943. godine. Lokalno stanovništvo prosvjedovalo je desetljećima protiv nje jer je američka mornarica vježbala akcije bombardiranja, a korištenje municije poput osiromašenog uranija TNT-a i napalma izazvalo je velike štete u okolišu i narušilo zdravlje lokalnog stanovništva. Prosvjedi su osobito eskalirali kada je jedna od tih vježbi ubila lokalca Davida Sanesa, zaštitara u bazi. Avdagić navodi da su portorikanske vlasti i stanovništvo za prestanak vježbi morali pregovarati, prosvjedovati i lobirati te da odnos ovog autonomnog otoka i SAD-a ima svoje sličnosti s odnosom Grenlanda i Danske.

'Postoje određene slobode, pa u Portoriku ne moraju primjenjivati sve federalne zakone na isti način kao savezne države jer je izvan sustava. To je usporedivo sa statusom Grenlanda i zašto su htjeli takav status kakav imaju s Danskom, pa nisu htjeli biti dio Europske unije. Jer bi se onda sva pravila EU-a primjenjivala na njih, a to im nije bilo zanimljivo zbog ribarstva', rekao je Avdagić.

Grenlanđani žele da se poštuju norme 21. stoljeća: 'Nisu stoka koja se može kupiti'

Brojne su spekulacije oko toga što će Trump ponuditi Grenlandu i koliko je doista daleko spreman ići u preuzimanju tog arktičkog otoka, no Avdagić vjeruje da invazija nije realna i da će se situacija utišati za nekoliko mjeseci.

'Kada se nešto poput spora oko Panamskog kanala riješilo u korist SAD-a, ta je tema nestala iz komunikacije (...) Trumpa bi ovdje moglo zadovoljiti to da Grenland donese odluku da nitko izvan zapadnog svijeta ne može dobiti koncesije za vađenje minerala na otoku ili nešto u sličnoj formi', rekao je Avdagić, podsjećajući da je Grenland ranije radio na približavanju Kini, što se ni Danskoj nije svidjelo.

Dodao je i da je vrijeme kolonijalizma gotovo te da Danska i druge europske zemlje nemaju ustavne mogućnosti prodavati teritorije drugim državama. Jednostavno, u 21. stoljeću su se promijenile vrijednosti.

'Mislim da bi ljudi na Grenlandu najradije ostali u statusu u kakvom jesu s Danskom, ali da se o njima ne priča kao o stoci koju ćete kupiti. To su ljudi, to je kultura, to je država', naglasio je Avdagić.

Razgovor o hipotetskim situacijama nema smisla: 'Nedostaje nam razuma'

Vanjskopolitički analitičar također je istaknuo da se više stvari događa odjednom te da se svi bave hipotetskim situacijama. Ipak, više je faktora koji sugeriraju da od sukoba nekih europskih članica NATO-a sa SAD-om neće biti ništa. Kako unutar SAD-a, tako i u dinamici odnosa sa saveznicima.

'Kongres mora prihvatiti ulazak novog teritorija u SAD. Kako će doći do toga ako je invazija nasilan put? Žele li to kongresnici uopće? Ni Kongres ni Senat, a ni američki građani, pokazuju ankete, nisu na toj liniji. Trump je već više puta pokazao da može jednu stvar koristiti za pritisak na nešto drugo. Ako misli ratovati sa svojim dojučerašnjim saveznicima, onda im neće govoriti da se trebaju naoružavati – nije li to malo paradoksalno?' ističe Avdagić.

Naveo je da hipotetske rasprave nikamo ne vode te je potrebno aktivno pratiti komunikaciju o ovom pitanju na svim razinama. Upozorava da su ljudi na Grenlandu strahovito zabrinuti za svoju budućnost, a strah i nervoza se šire i drugim zemljama. To utječe na osobe pojedinačno, ali i na društvo i ekonomiju u cjelini.

'Ljudi se pitaju ima li smisla imati dijete, hoće li napraviti neku investiciju, hoće li zaposliti nekoga ako idu nesigurna vremena. Tu je ono gdje nam svima nedostaje razuma i stava da u ovakvim situacijama treba hladno postupati, i to na svim razinama društva. Visoka politika, mediji, analitičari – rekao bih da svi mi koji držimo javnu komunikaciju imamo svoj udjel odgovornosti u tome', zaključio je Avdagić dok svijet iščekuje kako će proći Svjetski ekonomski forum u Davosu jer se očekuje da će Grenland, kao i nastavak ukrajinsko-američkih pregovora o ratu u Ukrajini, sigurno biti važna tema.