Nakon više od 20 godina vjernog rada, NASA-in svemirski opservatorij Swift spreman je za kraj svog života. Opservatorij koji je godinama tražio gama-zrake u svemiru počeo je padati prema Zemlji
No, u NASA-i smatraju da Swift (punog imena NASA Neil Gehrels Swift Observatory) još može pružiti puno toga znanosti i odlučni su u namjeri da ga spase. Izvorno je lansiran 2004. godine u misiju vrijednu 250 milijuna dolara kako bi pretražio nebo u potrazi za gama-zrakama i drugim visokoenergetskim astrofizičkim fenomenima u svemiru. Iz svoje izvorne orbite oko 600 kilometara iznad Zemlje, Swift je bio spreman brzo se okrenuti prema novim ciljevima neviđenom brzinom.
No, Swift nema potisnike, niti bilo kakav pogonski sustav, a tijekom godina, povećanje solarne aktivnosti 'napuhalo' je Zemljinu atmosferu stvarajući veći otpor Swiftu nego što se očekivalo, povlačeći ga s njegove početne orbite. Očekivalo se da će Swift izdržati još dvije godine u orbiti.
vezane vijesti
Ali prošle godine, tim misije Swift shvatio je da svemirski teleskop pada brže nego što se očekivalo. Bez spasilačke misije, Swift bi se srušio na Zemlju do kraja ovog ljeta.
Pokrenuli su smjelu misiju spašavanja - Swift Boost, koja će pokušati nešto što do sad nikad nije napravljeno. Ideja je da svemirska letjelica, koju je izgradila tvrtka Katalyst Space Technologies poleti prema Swiftu, spoji se s njim (što je nešto za što opservatorij nikad nije bio konstruiran) i potom podigne Swift u višu orbitu.
Ako sve prođe u redu, svemirski tegljač Link, tako bi Swiftu produljio životni vijek za još koju godinu.
Smjela misija
Zrakoplov koji je ponio raketu i Linka, već je napustio Virginiju i poletio prema atolu Kwajalein, dijelu Maršalovih Otoka u južnom Tihom oceanu. U NASA-i planiraju cijelu misiju pokrenuti 27. lipnja kada bi zrakoplov trebao poletjeti do visine od 12 tisuća metara, ispustiti raketu sa svemirskim tegljačem, a ona bi potom trebala lansirati svemirski tegljač prema Swiftu.
Nakon što Link dosegne Swiftovu orbitu, približit će mu se, pristati na njega i potom ga tijekom nekoliko mjeseci vratiti u njegovu početnu orbitu. Ako sve prođe po planu, Swift bi se znanstvenim istraživanjima mogao vratiti već ove jeseni.
Povratak u orbitu osiguralo bi mu još pet i više godina života u svemiru.
Kad ispuni svoju misiju, Link će se odvojiti od Swifta i namjerno pasti na Zemlju.
Rizik je ogroman
No, u NASA-i su svjesni kako mnogo toga može poći po zlu. Poput toga da Swift prije svega nije zamišljen da nešto pristane uz njega pa bi njegovi zaštitni izolacijski slojevi, zbog dugotrajnog boravka u svemiru, mogli biti krhki poput stakla i jednostavno se slomiti. Postoji rizik da Swift pogodi solarna oluja što bi ga dodatno izbacilo iz orbite i misiju spašavanja učinilo nepotrebnom.
Tu je i pitanje vremena. Swift pada tolikom brzinom da bi do listopada mogao pasti na visinu manju od 300 kilometara, kad bi bio prenisko da ga Link vrati u prvotnu orbitu. Upravo taj podatak natjerao je NASA-u na brzu reakciju.
Rekordno brza misija
Ono što se u cijeloj ovoj priči posebno ističe, a moglo bi ući i u povijesne knjige, je brzina kojom je misija osmišljena i realizirana.
NASA je prije samo devet mjeseci odabrala tvrtku Katalyst za izgradnju svemirske letjelice sposobne za pomicanje Swifta. Budžet je bio 30 milijuna dolara. U međuvremenu je izgrađen Link, svemirski tegljač s tri robotske ruke, tri potisnika i nizom drugih instrumenata. Izgrađena je i raketa Pegasus XL koja bi ga trebala ponijeti u svemir i sve je to postavljeno na trbuh zrakoplova koji će ih odnijeti do mjesta lansiranja.
'U samo devet mjeseci, od čistog papira došli smo do svemirske letjelice koja je trenutačno integrirana na raketu u zrakoplovu, spremna za lansiranje na Kwaj', rekao je u Kieran Wilson, glavni istraživač Linka u Katalyst Spaceu . 'Ovo je apsolutno neviđen vremenski okvir razvoja za ovaj program.'
