U istraživanju EU Kids Online koje je agencija Ipsos provela u kućanstvima uz podršku Agencije za elektroničke medije i Hrvatskog Telekoma sudjelovalo je 1.017 djece stare između devet i 17 godina, uz prisustvo roditelja koji ima više uvida u načine na koje dijete koristi internet.

U slučaju Hrvatske to su u 80 posto slučajeva majke, rekla je tijekom predstavljanja rezultata istraživanja psihologinja Ivana Ćosić Pregrad iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba te članica Nacionalnog tima EU Kids Online.

Svako sedmo dijete tih godina susrelo se u posljednjih godinu dana s osobom koju je upoznalo online. Većina ih se susrela s drugom djecom njihovih godina, ali svako deseto se susrelo s osobama starijima od sebe. Gotovo svako drugo otišlo je na sastanak uživo s jednim do dva prijatelja koje su stekli online, dok je svako deseto imalo susrete s više od 10 prijatelja online.

Tijekom istog razdoblja nešto više od četvrtine djece bilo je izloženo seksualnom sadržaju online. Pola tog broja bilo je izloženo povremeno seksualnim sadržajima putem televizije, filma, časopisa ili knjiga.

Trećina učestalih izlaganja na internetu dogodila se putem mobitela, računala, tablet računala ili drugog uređaja s pristupom internetu, zatim putem skočnih (pop-up) prozora, a četvrtina se sa seksualnim sadržajem susrela na platformama za dijeljenje fotografija.

Dječaci su znatno češće izloženi seksualnim sadržajima nego djevojčice

Rezultati istraživanja pokazali su kako su djeca koja su bila izložena seksualnim fotografijama u pravilu ona koja imaju češće pristup internetu kada to žele i trebaju te provode više vremena na internetu tijekom radnog tjedna i vikenda.

Dječaci su gotovo dva puta češće izloženi takvim sadržajima. Barem jednom tjedno sadržaje na pornografskim stranicama vidjelo je 12 posto mladih između 15 i 17 godina te tri posto djece između 12 i 14 godina.

Dvije trećine djece stare između 9 i 17 vidjelo je na internetu fotografije golih osoba, a da to nisu htjela. Petina je vidjela takav sadržaj jer je to namjeravala. Četvrtina je vidjela nasilan sadržaj te vrste bez namjere.

Djeca koja su se susrela s takvim sadržajem gotovo dva puta češće ignoriraju savjete rodittelja. Češće sama prekidaju gledanje takvog sadržaja kad im to nije bila namjera, i pritom se osjećaju bar pomalo krivima. Vrlo mali broj njih potraži pomoć roditelja, nastavnika, učitelja...

Svako 12. dijete primilo je poruku seksualnog sadržaja. U pravilu ih češće primaju starija djeca. Tri četvrtine ih je te poruke primilo putem društvenih mreža, gotovo pola na mobitel, a trećina putem skočnih prozora.

Djeca su također bila izložena govoru mržnje usmjerenom prema trećim osobama (više od četvrtine), vidjela stranice koje govore o ozljeđivanju ili samoozljeđivanju (gotovo svako četvrto), na kojima se raspravlja o samoubojstvu (13 posto)...

Roditelji žive u neznanju

Što se roditelja tiče, 13 posto ih je reklo kako zna da je njihovo dijete bilo u kontaktu uživo s osobom koju je upoznalo na internetu, svaki deseti zna kako se dijete susrelo sa seksualnim sadržajem online. Ostali žive u neznanju.

Gotovo četvrtina roditelja slaže se s tvrdnjom kako je na internetu dopušteno vrijeđati se i krivo predstavljati, a 40 posto misli kako je fotografija objavljena na internetu i dalje isključivo privatno vlasništvo osobe koja ju je objavila.

Nešto više od deset posto djece se požalilo kako su roditelji objavili nešto online bez dogovora s njima. Njih devet posto je molilo roditelje da nešto uklone s interneta, osam posto je bilo uzrujano zbog objave tih informacija, a sedam posto djece imalo je taj problem s - učiteljima.

Roditeljsko praćenje korištenja interneta i nadzor su nužni, ali nisu dovoljni, istaknula je Ćosić Pregrad. Potrebna je pojačana edukacija i roditelja i djece, kao i stalna komunikacija s djecom te upućivanje u pravom smjeru.

Više: EU Kids Online