MOŽE BITI SPRIJEČENO

Ljudi s teškim mentalnim bolestima umiru desetljećima ranije: Ovo su glavni razlozi

23.09.2026 u 02:00

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Odrasli s teškim mentalnim bolestima imaju gotovo pet puta veću vjerojatnost kako će ranije umrijeti od ozbiljnih fizičkih bolesti nego njihovi vršnjaci, pokazalo je nedavno provedeno istraživanje

Analiza podataka britanskog NHS-a koju je provela dobrotvorna organizacija Rethink Mental Illness otkriva kako ljudi s ozbiljnim mentalnim problemima umiru 15-20 godina ranije od šire odrasle populacije, uglavnom zbog fizičkih stanja koja mogu biti spriječena.

Izračuni te organizacije pokazuju kako odrasli mlađi od 75 godina s ozbiljnim mentalnim poremećajima - definirani kao oni upućeni specijalističkim sekundarnim službama za mentalno zdravlje - imaju 6,3 puta veću vjerojatnost kako će umrijeti od bolesti jetre, šest puta veću vjerojatnost od bolesti dišnog sustava, 3,8 puta veću vjerojatnost od kardiovaskularnih bolesti i 2,3 puta veću vjerojatnost od raka.

Također je 14,6 puta veća vjerojatnost kako će si oduzeti život. Sveukupno imaju 4,8 puta veću vjerojatnost kako će umrijeti prije 75. godine nego pripadnici opće populacije.

Za neka su stanja ove nejednakosti u zdravlju najoštrije do sada.

Za radno sposobne odrasle osobe koje žive s duševnom bolešću, broj smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti i raka na najvišim je razinama od početka evidencije, svaki s više od 24 tisuće smrtnih slučajeva u razdoblju izvješćivanja od 2022. do 2024. godine.

Rak, kardiovaskularne bolesti, bolesti jetre i bolesti dišnog sustava činile su više od polovice (56,5 posto) smrtnih slučajeva za osobe od 18 do 74 godine s ozbiljnim psihičkim problemima u Engleskoj tijekom tog razdoblja.

Rak i kardiovaskularne bolesti činile su nešto manje od 19 posto svih smrti, bolesti dišnog sustava 11 posto, a bolesti jetre osam posto. Tijekom istog razdoblja samoubojstvo je činilo sedam posto tih ranih smrti.

Izvješće identificira brojne čimbenike koji pokreću ovu prekomjernu smrtnost, uključujući siromaštvo, loše stanovanje, veće stope pušenja, debljanje od lijekova, fizičku neaktivnost i fragmentiranu skrb.

No, autori upozoravaju kako 'dijagnostičko zasjenjenje' - situacija u kojoj se fizičke simptome pogrešno pripisuje mentalnoj bolesti - znači kako potencijalne bolesti nisu uvijek pravilno istražene i liječene, piše Guardian.