Pitanje je posebno aktualno upravo danas, kada birači s Kosova moraju prijeći administrativnu granicu kako bi ostvarili svoje biračko pravo. Na prijelazima Jarinje i Merdare tijekom dana stvarale su se kilometarske kolone, a dio građana ostavljao je automobile i pješice nastavljao prema biračkim mjestima u Srbiji.

No iza tih prizora krije se znatno složenije pitanje - koliko je zapravo birača s Kosova evidentirano u srbijanskom izbornom sustavu i što predstavljaju različite brojke koje objavljuju državne institucije?

Prema podacima CRTA-e, službeni birački popis za parlamentarne izbore 25. listopada zaključen je s ukupno 6.450.523 birača, raspoređena na 8392 biračka mjesta.

Međutim, u središnjoj bazi Jedinstvenog biračkog popisa postoje i zapisi koji nisu obuhvaćeni tom odlukom. Posebnu pozornost izazvalo je njih 248.042 iz šest kosovskih općina.

Šest općina i gotovo četvrt milijuna zapisa

Riječ je o Đakovici, Suvoj Reci, Glogovcu, Kačaniku, Dečanima i Štimlju. Prema informacijama članova Komisije za reviziju biračkog popisa, koje je objavila CRTA, te općine od 2012. godine nisu obuhvaćene organizacijom izbora u Srbiji ni javno dostupnim podacima o biračkom popisu.

Problem je u tome što članovima Komisije nije poznata pravna osnova takvog postupanja.

To ne znači da je riječ o 248.042 birača kojima je danas uskraćeno pravo glasa, niti da je utvrđeno postojanje lažnih birača. Riječ je o zapisima u administrativnoj bazi čija ažurnost, pojedinačni status i odnos prema zaključenom biračkom popisu nisu u potpunosti razjašnjeni.

Nije poznato ni koliko osoba na koje se ti zapisi odnose danas živi na Kosovu, koliko ih je raseljeno te koliko su podaci u međuvremenu ažurirani.

Zbog toga se broj zapisa u središnjoj bazi ne može automatski izjednačiti s brojem birača koji imaju pravo glasati na današnjim izborima.

Na problem je upozorio i kosovski portal KoSSev, koji je 22. listopada objavio analizu podataka o biračima povezanima s Kosovom. Prema javno dostupnom administrativnom pregledu od 19. listopada, u 23 administrativne jedinice na Kosovu evidentirano je 115.865 birača.

No ni taj podatak nije izravno usporediv s 248.042 zapisa iz šest spomenutih općina jer evidencije nemaju jednak obuhvat. Njihovo jednostavno zbrajanje stoga bi stvorilo pogrešnu sliku o broju birača.

Revizija biračkog popisa nije završena prije izbora

Dodatnu težinu cijeloj priči daje činjenica da je birački popis zaključen prije dovršetka njegove revizije.

CRTA je još 11. listopada upozorila da je revizija, uvedena zakonskim izmjenama 2025. godine nakon dugogodišnjih preporuka međunarodnih promatrača, ostala nedovršena.

Prema tadašnjoj ocjeni predstavnika CRTA-e u Komisiji za reviziju, pristup podacima kasnio je nekoliko mjeseci, a sustavna usporedba biračkog popisa s drugim službenim evidencijama još nije bila u potpunosti omogućena.

Komisija bi prvo izvješće Narodnoj skupštini trebala dostaviti 28. listopada, tri dana nakon parlamentarnih izbora.

Istodobno, srbijanski Ured za informacijske tehnologije i elektroničku upravu objavio je 9. listopada da je analizom biračkog popisa utvrđeno najmanje 98 posto podudarnosti s podacima iz evidencija prebivališta te matičnih knjiga rođenih i umrlih.

Međutim, prema analizi koju je objavio KoSSev, u javno predstavljenim rezultatima nije zasebno razjašnjen status zapisa iz šest kosovskih općina.

Upravo je to jedno od pitanja na koje bi nadležne institucije trebale odgovoriti - što predstavljaju ti zapisi, kada su posljednji put ažurirani i na temelju kojih pravila nisu uključeni u službeni raspored biračkih mjesta.

Dok se na prijelazima između Kosova i Srbije danas stvaraju kolone birača koji žele glasati, pitanje transparentnosti biračkih evidencija tako ostaje otvoreno.

Pritom je važno razlikovati administrativne nejasnoće od dokazanih izbornih nepravilnosti. Dosad objavljeni podaci ne dokazuju manipulaciju glasovima, ali pokazuju da dio evidencija povezanih s Kosovom još zahtijeva jasnije objašnjenje nadležnih institucija.