Kad znanstvenici ostanu bez izvora financiranja preostaju im dvije opcije - odustati od financiranja ili postati kreativan. Jedno takvo kreativno rješavanje problema rezultiralo je nevjerojatnim otkrićem
Naime, kad je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa 27. siječnja 2025. privremeno obustavila i pokrenula reviziju niza saveznih programa financijske pomoći, National Science Foundation, institucija koja znanstvenicima omogućuje financiranje njihovih istraživanja, privremeno je ugasila sustav za isplate.
Na udaru se našla i istraživačica povezana s Woods Hole Oceanographic Institutionom, evolucijska biologinja Julia Van Etten. Prema izvještaju New York Timesa, njezina je godišnja stipendija iznosila 60.000 dolara.
vezane vijesti
S obzirom na to da nisu znali hoće li moći nastaviti svoje istraživanje, skupina mladih znanstvenika međusobno se povezala i na kreativne načine pokušala pronaći način kako nastaviti sa svojim radom.
Van Etten, koja je u tom trenutku radila na projektu 'Paulienella', rješenje je pronašla u motelskoj je sobi u Nags Headu u Sjevernoj Karolini, koju je plaćala 80 dolara na noć, a u kojoj je organizirala privremeni laboratorij. U istraživanju uzoraka boćate vode i močvarnog bilja na mikroskopima, koristeći improviziranu opremu, pridružili su joj se i Andrew Willoughby, a s njima je radio i John Burns iz Bigelow Laboratory for Ocean Sciences. Njihov je cilj bio pronaći i proučiti što više primjeraka rijetkog jednostaničnog organizma roda Paulinella.
Da za otkriće nije uvijek potrebna skupa i sofisticirana oprema dokazali su u proljeće 2025. godine kad su pronašli dvije dosad nepoznate vrste roda Paulinella, mikroorganizama koji znanstvenicima nude rijedak uvid u jedan od važnih procesa u evoluciji složenog života.
Otkriće je opisano u radu objavljenom u časopisu Journal of Phycology. Nove vrste nazvane su Paulinella marae i Paulinella murrayi, a njihovo otkriće povećalo je broj poznatih fotosintetskih vrsta ovog roda na šest. Kako su pojasnili, Paulinella je zanimljiva zbog procesa koji se naziva primarna endosimbioza. Riječ je o evolucijskom događaju u kojem jedna stanica proguta drugu, ali je ne razgradi, nego je zadrži kao svojevrsnog partnera.
U slučaju fotosintetskih organizama takav je proces u dalekoj prošlosti doveo do nastanka plastida, staničnih struktura koje algama i biljkama omogućuju fotosintezu. Taj se ključni događaj zbio prije više od milijardu godina, pa ga je danas vrlo teško izravno proučavati.
Paulinella je posebno zanimljiva jer je prošla kroz sličan proces mnogo kasnije, prije otprilike 100 milijuna godina. Zbog toga njezina biologija može pomoći znanstvenicima da bolje razumiju kako se tijekom evolucije jednostavan simbiont postupno pretvara u sastavni dio stanice. Upravo zato otkriće dviju novih vrsta nije važno samo zato što su dosad bile nepoznate, već jer predstavljaju dodatne primjerke rijetke evolucijske skupine i mogu pomoći u proučavanju procesa koji je imao golem utjecaj na razvoj složenog života.
Znanstvenici su u uzorcima u početku uočili da ne proučavaju jednu, nego dvije različite vrste Paulinella. Njihov je zaključak potom potvrđen analizom DNK koju je proveo laboratorij u Južnoj Koreji, ističe NYT.
Autori navode da dvije nove vrste proširuju znanje o ekologiji i evoluciji ove neobične skupine jednostaničnih organizama.
Otkriće tako nije dokaz da se vrhunska znanost može bez posljedica preseliti u hotelsku sobu. Naprotiv, priča pokazuje koliko istraživanja mogu ovisiti o ljudima koji su spremni nastaviti rad i u neizvjesnim uvjetima. U ovom slučaju improvizirani laboratorij poslužio je za istraživanje organizma koji bi mogao pomoći u odgovoru na jedno od velikih pitanja biologije - kako su se tijekom evolucije razvile složene stanice sposobne za fotosintezu.
