predstavljen najveći

Što Hrvatska ima od Čerenkovljevih teleskopa? Sve o njima otkrila nam je poznata astrofizičarka

  • Autor: B. S.
  • Zadnja izmjena 27.10.2018 08:29
  • Objavljeno 27.10.2018 u 08:29
Naša znanstvenica uz hrvatsku zastavu ispred prototipa LST-1. Hrvatska je jedna od svega 10 zemalja članica kolaboracije LST

Naša znanstvenica uz hrvatsku zastavu ispred prototipa LST-1. Hrvatska je jedna od svega 10 zemalja članica kolaboracije LST

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: nn

Čerenkovljevi teleskopi posredno mjere gama-zračenje vrlo visokih energija koje dolazi iz svemira, razotkrivajući nam tajne ekstremnih objekata poput supermasivnih crnih rupa u središtima galaksija, pulsara i supernova. Koja je uloga Hrvatske u cijeloj priči, otkriva nam znanstvenica Dijana Dominis Prester koja je nedavno na La Palmi sudjelovala u predstavljanju najvećeg teleskopa ovog tipa na svijetu

Na kanarskom otoku La Palma pod vrhom ugaslog vulkana prošlog tjedna u pogon je pušten prototip teleskopa budućeg niza Čerenkovljevih teleskopa, naziva LST-1 (Large Size Telescope), najvećeg na svijetu nakon teleskopa MAGIC koji se nalaze u njegovom neposrednom susjedstvu.

Otkriva nam to astrofizičarka Dijana Dominis Prester, a tamo se našla u društvu nobelovca Takaakija Kajite, ravnatelja Instituta za istraživanje kozmičkih zraka (Institute for Cosmic Ray Research) Sveučilišta u Tokiju. Hrvatska je jedna od svega 10 zemalja članica kolaboracije LST, među kojima su Japan, Njemačka, Španjolska, Italija, Francuska, Indija, Brazil, Poljska i Švedska.

Čerenkovljevi teleskopi posredno mjere gama-zračenje vrlo visokih energija koje dolazi iz svemira, razotkrivajući nam tajne ekstremnih objekata poput supermasivnih crnih rupa u središtima galaksija, pulsara i supernova.

Dijana Dominis Prester

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Reiko Orito

'Postojećim Čerenkovljevim opservatorijima, među kojima je i MAGIC, a na kojem već 10 godina rade hrvatski znanstvenici, unatoč brojnim važnim znanstvenim otkrićima napravljenima MAGIC-om nije bilo moguće pronaći tamnu materiju, zabilježiti bljeskove gama-zračenja (GRB), izmjeriti zračenje iz vrlo udaljenih galaksija niti ispitati strukturu prostor-vremena u cilju potpunog razumijevanja gravitacije zbog ograničenja performansi određenih dimenzijama uređaja i osjetljivosti sustava detektora. Upravo to očekujemo od LST-a, odnosno budućeg niza CTA, većeg i snažnijeg 'mlađeg brata' MAGIC-a', pojašnjava nam Dominis Prester.

Sastanak kolaboracije LST na La Palmi prije inauguracije teleskopa LST-1

Sastanak kolaboracije LST na La Palmi prije inauguracije teleskopa LST-1

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: nn

Hrvatska je postala članicom kolaboracije LST 2015. godine, nakon ulaska u međunarodni konzorcij CTA 2009. godine. Glavni segmenti u kojima su hrvatski znanstvenici aktivni u projektu LST su razvoj softvera i hardvera, što pruža izvrstan poligon za izobrazbu novih kadrova koji stječu vještine i kompetencije važne za razvoj tehnologije i društva. Hrvatska grupa sačinjena od znanstvenika iz Rijeke, Splita, Zagreba i Osijeka aktivno sudjeluje u oba projekta (MAGIC i CTA-LST).

Snage iz Hrvatske

Grupa sa Sveučilišta u Rijeci pod vodstvom Dijane Dominis Prester, čiji su članovi Saša Mićanović, Tomislav Terzić i Marina Manganaro te odnedavno doktorandi novog doktorskog studija fizike u Rijeci Jelena Strišković i Lovro Pavletić, u suradnji s Darijem Hrupecom sa Sveučilišta u Osijeku radi računalne simulacije performansi teleskopa LST u kombinaciji s ostalim teleskopima CTA te susjednim teleskopima MAGIC, koristeći riječko superračunalo Bura.

Nikola Godinović s doktorandom Darkom Zarićem radi na konstrukciji sustava preciznog pozicioniranja kamere teleskopa, a dizajnu zaštitne kutije tog sustava važan je doprinos dala grupa Saše Zelenike s Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

'Računalne simulacije koje radimo u sklopu ovog projekta vezane su uz simuliranje i mjerenje zastupljenosti aerosola u atmosferi, s obzirom na to da je atmosfera važan dio detektora eksperimenata koji mjere Čerenkovljevo zračenje. Sukladno tome, ova istraživanja imaju i primjene važne za širu društvenu zajednicu - na rad s velikim količinama podataka te zaštitu okoliša', pojašnjava Dominis Prester.

Kako naglašava, ukupna cijena izrade teleskopa LST-1 bila je 11 milijuna eura, ne računajući plaće ljudi koji su radili na izradi niti postojeću infrastrukturu institucija, a Hrvatska je dosad uložila u njega oko 11 tisuća eura.

'To je bilo omogućeno zahvaljujući doprinosu radu i razvoju te priznatoj ekspertizi naših znanstvenika, dokazanoj kroz rad u kolaboraciji MAGIC, kao i socijalnoj politici u kolaboraciji LST koja omogućava plaćanje udjela sukladno BDP-u pojedine države. Ovime je Hrvatska dobila izvrsnu priliku za ulazak među 'velike' i rad na najnaprednijem eksperimentu ove vrste današnjice, a uz vrlo mali financijski ulog', poručuje znanstvenica za kraj.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!