ASTRONOMIJA

Središte ove sićušne galaksije u sebi krije supermasivnu tajnu

  • Autor: Damir Rukavina
  • Zadnja izmjena 22.08.2018 09:45
  • Objavljeno 20.08.2018 u 08:13
tportal

Izvor: Wikimedia Commons / Autor: NN

Novo otkriće koje je iznenadilo brojne znanstvenike pomoći će nam da otkrijemo najveće tajne patuljastih galaksija

Tajnovita galaksija 70 milijuna svjetlosnih godina udaljena od Zemlje krije veliku tajnu. Astronomi su ovog tjedna službeno objavili da se u središtu galaksije pod imenom Fornax UCD3 nalazi supermasivna crna rupa. Riječ je o do sad rijetko viđenom prizoru s obzirom da crne rupe, pogotovo ove vrste, ne mogu preživjeti u središtu minijaturnih galaksija.

Naime, patuljaste galaksije poput Fornaxa UCD3 obično nemaju puno zvijezda, a u središtima im se nalaze crne rupe srednje veličine.

Sićušna patuljaska galaksija Fornax UCD3 kruži oko divovske elipsoidne galaksije pod imenom NGC 1399.

Sićušna patuljaska galaksija Fornax UCD3 kruži oko divovske elipsoidne galaksije pod imenom NGC 1399.

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: NASA/STScI/ESO/Afanasiev

Ultrakompaktne patuljaste galaksije

Nedavno otrkiveni sustav znanstvenici su nazvali ultrakompaktnom patuljastom galaksijom. Ona je specifična po tome da velik broj zvijezda zbija u relativno mali prostor. Promjer galaksije je nešto manje od 300 svjetlosnih godina, a u sebi sadrži 100 milijuna zvijezda. Usporedbe radi, Mliječni put ima promjer 150.000 svjetlosnih godina, a čine ga stotine milijardi zvijezda. Znanstvenici su, tim rečeno, ostali zaprepašteni pronalaskom ogromne crne rupe mase 3.5 milijuna Sunaca.

Usporedbe radi, riječ je o crnoj rupi koja je tri četvrtine veličine crne rupe koja se nalazi u središtu naše galaksije - Sagittariusu A. Astronomima nije do kraja jasno kako je supermasivna crna rupa završila u središtu ultarkompaktne galaksije - jedna od teorija je da je UCD3 zapravo ostatak veće galaksije koja je tijekom puta svemirom sudarila s drugom galaksijom te uslijed toga ostala bez zvijezda.

UCD3, kakvo god podrijetlo imao, ima crnu rupu koja čini 4 posto sveukupne mase galaksije. Većina supermasivnih crnih rupa, usporedbe radi, teži nešto manje od jedan posto mase pripadajućih im galaksija.

Za ovo zanimljivo otkriće zaslužan je Europski južni observatorij i njihov Very Large Telescope (vrlo veliki teleskop) smješten u sjevernom Čileu. Astronomi su teleskop opremili senzorom koji mjeri kozmičko svjetlo u infracrvenom dijelu spektra, a ono im je omogućilo da prate koliko se zvijezde brzo kreću po galaksiji. Znanstvenici tvrde da su prisutnost crne rupe otkrili iz zvijezda koje se zbog nekog razloga raspršuju.

ZNANOST NAKON CASSINIJA

Ovo su najuzbudljivije svemirske misije današnjice

Pogledaj galeriju
9

Česta pojava ili fenomen?

'Kako bismo stopostotno potvrdili ovu hipotezu, prvo moramo otkriti još supermasivnih crnih rupa u ultrakompaktnim patuljastim galaksijama' rekao je autor studije Anton Afanasiev. Afanasiev i njegovi kolege s Moskovskog državnog sveučilišta Lomonosov rezultate su svojeg istraživanja objavili u Mjesečnim vijestima Kraljevskog astronomskog drušva.

Do sada smo vidjeli tek mali broj sićušnih galaksija poput UCD3. Otrkiće većeg broja primjera mogao bi pomoći astronomima pri otkrivanju jesu li supermassivne crne rupe uobičajena ili rijetka pojava u središtima ultrakompaktnih patuljastih galaksija.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!