EKSPERIMENT ZAPANJIO

AI sada ulazi i u snove: Znanstvenici uspjeli 'ubaciti' ideje ljudima dok su spavali

27.02.2026 u 20:31

Bionic
Reading

Rezultati eksperimenta otvorili su vrata novoj eri istraživanja snova, ali i ozbiljnim pitanjima o granicama utjecaja na ljudski um

Znanstvenici su pronašli način na koji u snove 'usaditi' ideje i potaknuti kreativnost. Istraživači tvrde da poticanje snova tijekom REM faze može pomoći da se probudimo s rješenjem problema, objavio je ScienceDaily.

Izgleda da bi odlazak na spavanje s neriješenim problemom mogao bi biti moćniji nego što smo mislili. Neuroznanstvenici sa Sveučilišta Northwestern pokazali su da se sadržaj snova može usmjeravati, a takve promjene mogu potaknuti kreativno razmišljanje. Puštanjem suptilnih zvučnih signala tijekom REM faze sna potaknuli su sudionike da sanjaju o zagonetkama koje ranije nisu uspjeli riješiti te je čak 75 posto njih sanjalo o tim zadacima, a sljedeći dan rješavali su ih znatno uspješnije.

Savjet da 'prespavamo problem' odavno je poznat, a novo istraživanje sugerira da ima znanstveno uporište. Iako mnogi ljudi tvrde da su im se najbolje ideje pojavile u snu, takav je fenomen teško proučavati jer se snovi u laboratoriju teško kontroliraju. Ova studija pokazuje da je ipak moguće utjecati na to o čemu ljudi sanjaju te potvrđuje važnost REM faze za kreativno rješavanje problema.

Ciljana reaktivacija pamćenja

Istraživači su primijenili tehniku ciljane reaktivacije pamćenja (TMR) te su sudionicima dok su spavali puštali zvukove povezane s njihovim ranijim pokušajima rješavanja zagonetki, ali tek nakon što je praćenje mozga potvrdilo da spavaju. Rezultat: 75 posto sudionika prijavilo je snove povezane sa zadanim zagonetkama. Takvi su zadaci sljedeći dan rješavani znatno češće – uspješnost je bila 42 posto, naspram 17 posto za zagonetke koje se nisu pojavile u snovima.

Ipak, znanstvenici upozoravaju da rezultati ne dokazuju izravnu uzročnost. Moguće je da su i drugi čimbenici, poput veće znatiželje, utjecali i na snove i na uspješnost. No potencijal usmjeravanja snova smatraju važnim korakom u razumijevanju kreativnog razmišljanja.

'Mnogi problemi današnjice zahtijevaju kreativna rješenja. Ako bolje razumijemo kako mozak stvara nove ideje, mogli bismo se približiti rješavanju izazova, a inženjering snova mogao bi pomoći u tome', rekao je voditelj istraživanja Ken Paller na Koledžu za umjetnost i znanost Weinberg pri Northwesternu.

Kako je izgledao eksperiment

U studiji je sudjelovalo 20 osoba s iskustvom lucidnog sanjanja, odnosno svjesnosti da sanjaju dok spavaju. U laboratoriju je svaki sudionik pokušao riješiti niz zahtjevnih zagonetki, pri čemu je svaka bila povezana s posebnim zvukom, a većina zadataka ostala je neriješena.

Sudionici su potom prespavali noć u laboratoriju dok su istraživači polisomnografijom pratili njihovu moždanu aktivnost. Tijekom REM faze ponovno su puštani zvukovi povezani s polovicom neriješenih zagonetki da bi se ta sjećanja reaktivirala. Neki su ispitanici koristili unaprijed dogovorene signale kako bi pokazali da su čuli zvuk i da u snu aktivno rade na zadatku.

Ujutro su opisivali snove, često s motivima povezanima sa zagonetkama. Kod 12 od 20 sudionika snovi su češće uključivali zadatke uz koje su bili pušteni zvučni signali. Upravo su ti ispitanici nakon buđenja češće rješavali reaktivirane zagonetke, povećavši uspješnost s 20 na 40 posto.

Utjecaj i bez lucidnog sanjanja

Karen Konkoly, glavna autorica studije i postdoktorandica u Pallerovu laboratoriju, istaknula je da su zvučni znakovi snažno djelovali čak i kada sudionici nisu bili lucidni.

'Čak i bez lucidnosti, jedna je osoba zatražila pomoć lika iz sna za rješavanje zagonetke. Druga je dobila zadatak s drvećem pa se probudila iz sna u kojem hoda šumom. Treća je dobila zagonetku o džungli i sanjala kako ondje lovi ribu razmišljajući o zadatku', rekla je Konkoly.

'Bilo je fascinantno vidjeti kako slijede upute i kako se snovi mogu oblikovati zvukovima tijekom spavanja, čak i bez lucidnosti, istaknula je.

Što to znači za budućnost?

Istraživački tim planira koristiti ciljanu reaktivaciju pamćenja i interaktivne metode sanjanja da bi se ispitala uloga snova u učenju i regulaciji emocija.

'Nadam se da će nam ovi nalazi omogućiti čvršće zaključke o funkciji sanjanja', poručila je Konkoly. 'Ako se pokaže da su snovi ključni za rješavanje problema, kreativnost i emocionalnu regulaciju, ljudi bi ih mogli početi ozbiljnije shvaćati kao važan dio mentalnog zdravlja.'

Studija pod nazivom 'Kreativno rješavanje problema nakon eksperimentalnog izazivanja snova o neriješenim zagonetkama tijekom REM faze sna' objavljena je 5. veljače u časopisu Neuroscience of Consciousness.