INTERVJU: ZVONIMIR STANIĆ (CARNET)

Projekt e-Škole tek je priprema za pravi ispit

  • Autor: Miroslav Wranka
  • Zadnja izmjena 24.01.2017 08:34
  • Objavljeno 24.01.2017 u 08:34
Zvonimir Stanić (CARNet)

Zvonimir Stanić (CARNet)

Izvor: CARNet / Autor: CARNet

O uspjehu pilot projekta 'e-Škole' ovisi hoće li hrvatsko školstvo od 2019. do 2022. dobiti još 140 milijuna eura. Česte promjene relevantnih zakona otežavaju provedbu ovog i sličnih projekata

Projekt digitalizacije hrvatskog školstva e-Škole, o kojem smo u više navrata pisali, do veljače 2018. godine mora pokazati prve rezultate kako bi otvorio vrata višestruko većem i vrijednijem projektu.  

Pilot projekt bit će uspješan ako minimalno deset posto škola podigne vlastitu razinu zrelosti za bar jedan stupanj u kategoriji računalne i mrežne infrastrukture te ako razvoj sustava digitalne zrelosti rezultira preporukama školama za njegovu daljnju primjenu te prijedlogom strategije digitalne zrelosti na nacionalnoj razini.  

S ravnateljem CARNeta Zvonimirom Stanićem razgovarali smo o trenutnom statusu projekta e-Škole i preprekama s kojima se susreću.  

Koliko je ljudi u CARNetu angažirano na projektu e-Škole? Je li CARNet dodatno zapošljavao kako bi osigurao provedbu?  

U provedbu pilot projekta kojim želimo sustavno razvijati digitalno zrele škole u Hrvatskoj uključeni su svi CARNetovi zaposlenici, u različitim omjerima ovisno o potrebama projekta. Kada smo pripremali projektni prijedlog, uz planirane aktivnosti bili smo obvezni navesti i potrebne kapacitete, uključujući i potrebu te plan zapošljavanja novih stručnih osoba za potrebe provedbe projekta.

U skladu s navedenim, CARNet je za potrebe učinkovite provedbe projekta zaposlio još 28 osoba, većinom mrežnih inženjera, sistem inženjera, stručnjaka za razvoj e-usluga, sistemskih administratora, stručnjaka za obrazovnu tehnologiju i informatičara te stručno administrativno i financijsko osoblje za adekvatnu kontrolu provedbe projekta, u skladu s zahtjevima Europske unije.

Jesu li i partnerske organizacije dodatno zapošljavale zbog projekta?  

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te Agencija za odgoj i obrazovanje za potrebe provedbe projekta nisu zapošljavale nove zaposlenike. Projektne aktivnosti u kojima sudjeluju planirane su i provode se u skladu s njihovim postojećim kapacitetima.  

Fakultet organizacije i informatike je za potrebe provedbe projekta zaposlio pet novih zaposlenika: jednu osobu zaduženu za administrativne poslove (rješavanje zahtjevne projektne administracije u skladu sa zahtjevima EU) te četiri informatičara za potrebe provedbe projektnih aktivnosti.  

Kako se projekt financira? Koliko je dosad potrošeno?  

Ukupna vrijednost pilot projekta e-Škole gotovo je 307 milijuna kuna, od čega se 85 posto sufinancira iz strukturnih fondova EU, i to više od 193 milijuna kuna iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (Europski fond za regionalni razvoj) te 67 milijuna kuna iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali (Europski socijalni fond).  Preostalih 15 posto (46 milijuna kuna) sufinancira se iz nacionalnih sredstava Hrvatske.

Do sada je potrošeno 23,64 posto vrijednosti projekta (gotovo 73 milijuna kuna), a ostatak sredstava bit će dostatan za provedbu projektnih aktivnosti sukladno našim planovima.  

Zvonimir Stanić (CARNet)

Zvonimir Stanić (CARNet)

Izvor: CARNet / Autor: CARNet

Važno je napomenuti kako projekt e-Škole čine A i B komponente projekta, pri čemu je komponenta B fokusirana na razvoj okvira za digitalnu zrelost i digitalne kompetencije te pripadajućih strateških dokumenata, ali i na edukaciju i podršku nastavnom i nenastavnom osoblju, razvoj digitalnih obrazovnih sadržaja i popratne aktivnosti.  

Bez komponente B ne postoji niti potreba za komponentom A, koja služi kako bi se sadržaji, edukacija i podrška koju pruža komponenta B optimalno iskoristili kroz korištenje opreme za informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) prilagođene potrebama hrvatskog obrazovnog sustava, kao i kroz pružanje raznorodnih e-usluga pomoću kojih će se nastavni, poslovni i administrativni procesi u školama učiniti efikasnijim i transparentnijim.  

U kojoj je fazi projekt trenutno? Jeste li zadovoljni provedbom? Što ide dobro, što bi moglo bolje, a što su najveći izazovi?  

Provedba projekta e-Škole započeta je u ožujku 2015. godine, pa smo sada u visokoj fazi realizacije. CARNet je s partnerima angažiran na projektu e-Škole i duže jer smo sustavno radili na pripremi projektnog prijedloga.  

Iskustvo koje smo stekli u pripremi i provedbi dragocjeno je i svakako će biti korisno za tzv. veliki projekt čija je provedba planirana u razdoblju od 2019. do 2022. na temelju rezultata pilot projekta. (Riječ je o programu vrijednom 140 milijuna eura, kojim bi trebalo biti obuhvaćeno 60 posto hrvatskih škola, također uz sufinanciranje iz europskih fondova - op.a.)

 Svakako bih napomenuo da je projekt e-Škole prvi takav projekt u Hrvatskoj, ali i na širem području. Slovenija je provela sličan, ali manje zahtjevan projekt.  

Biti prvi donosi i određene izazove, no mogu reći da smo se dosad uspješno nosili s njima. Poznato je kako veliki, EU sufinancirani projekti imaju zahtjevnu administraciju i s time povezane postupke javne nabave roba i usluga, bez kojih provedba projekta ne bi bila moguća. Upravo su ovi postupci pravi ispit naše spremnosti za provođenje projekta.  

Do sada smo sklopili niz ugovora o javnoj nabavi u sklopu kojih nabavljamo planiranu robu/usluge, odnosno provodimo projektne aktivnosti. Uz to bih istaknuo i promjene u zakonskim regulativama kojih moramo biti svjesni svi, neovisno o provedbi projekta, a koje također predstavljaju izazov jer utječu na provedbu projekta i realizaciju kasnije planiranog tzv. velikog projekta.  

Zvonimir Stanić u OŠ Dragutin Domjanić tijekom Sata kodiranja 2016.

Zvonimir Stanić u OŠ Dragutin Domjanić tijekom Sata kodiranja 2016.

Izvor: Microsoft / Autor: Microsoft

Kada govorimo o promjenama, tu se zapravo radi i općim zakonskim promjenama koje su nastupile u 2017., a koje se odnose na širu skupinu (poduzetnike, građane, ali i javne institucije) - npr. Zakon o računovodstvu, Zakon o javnoj nabavi, Opći porezni zakon i tako dalje.  Navedeni zakoni utječu i na provedbu projekta jer je CARNet obvezan slijediti nacionalne propise u provedbi projekta, no istovremeno mora osigurati transparentnu dostupnost podataka u bilo kojem trenutku nadležnim nacionalnim i tijelima EU-a. To znači da moramo brzo djelovati i upoznavati se s novim propisima kako provedba projekta ne bi trpila.  

Koliko je škola dosad tehnički opremljeno u sklopu projekta? O kojim je uređajima i opremi riječ? Kako su i zašto odabrani baš ti uređaji i oprema? Tko sve dobiva tehniku i opremu? Što su najveći izazovi vezani uz tehničko opremanje?  

Do sada je 20 škola dobilo interakcijsku opremu (računala, monitori s funkcijom dodira, zvučnici, tableti) i prezentacijske učionice (računala, monitori s funkcijom dodira, zvučnici) te su u njima izgrađene i lokalne žične i bežične mreže.  Oprema je namijenjena nastavnom i nenastavnom osoblju.

Nastavnici prirodoslovnih predmeta (biologija, kemija, fizika) i matematike dobili su hibridna računala (Fujitsu LifeBook T725), a ostalo nastavno osoblje dobilo je tablete (Samsung SM-P550) ili prijenosna računala (Fujitsu LifeBook E544). Ravnatelji i stručni suradnici dobili su prijenosna računala (Fujitsu LifeBook E544).  

Opremanje preostale 131 škole (na 146 lokacija) u tijeku je. Oprema za nastavno i nenastavno osoblje isporučena je svim školama, dok će učionice biti opremljene početkom iduće školske godine – nakon izgradnje lokalne mreže u tim školama.

Kao i u prvih 20, i u preostalim školama oprema za osoblje isporučuje se u skladu s dosadašnjim standardima. Nastavnici prirodoslovnih predmeta (biologija, kemija, fizika) i matematike dobili su hibridna računala (Lenovo ThinkPad Yoga 260), a ostalo nastavno osoblje dobilo je tablet (HP Pro Tablet 10 EE G1) ili prijenosna računala (HP ProBook 640 G2). Ravnatelji i stručni suradnici dobili su prijenosna računala (HP ProBook 640 G2).  

Sva oprema je nabavljena u sklopu postupaka javne nabave, sukladno stručnim procjenama i planovima predloženim u projektnom prijedlogu koji je dobio odobrenje EU i hrvatskih nadležnih tijela.  

Osim već opisanih administrativnih prepreka, ne mogu izdvojiti neke posebne izazove. Naravno da nam je svima cilj da nastavno i nenastavno osoblje u opremljenim školama koristi navedenu opremu kako bi unaprijedilo nastavne procese (od čega će izravnu korist imati učenici) i poslovanje škole, što je cilj projekta e-Škole.  

Koji su ciljevi projekta za ovu godinu?  

U 2017. godini planiramo dovršiti opremanja škola i regionalnih obrazovnih centara IKT opremom. Uz to će CARNet izgraditi i bežičnu mrežu u ukupno 146 škola (131 matična i 15 područnih škola). Također će biti izrađen i repozitorij digitalnih obrazovnih sadržaja, aplikacija za praćenje i organizaciju edukacije nastavnika te preostalih 180 scenarija učenja, a bit će dostupan i dio digitalnih obrazovnih sadržaja (DOS).  

U drugoj polovici 2017. planiramo početak provedbe završnog istraživanja o korištenju IKT-a u školama, nakon kojeg će se pri kraju projekta provesti i završno vrednovanje digitalne zrelosti škola koje će pokazati koliko su škole uključene u projekt napredovale u odnosu na rezultate vrednovanja digitalne zrelosti škola koji su objavljeni u studenom 2016. godine, a prema kojima velika većina škola (82 posto) spada u tzv. digitalne početnice.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!