INTERVJU: MICHAL GROMEK

'Proizvod treba biti opipljiv. Mora postojati nešto što ulagač može pojesti, pomirisati, opipati...'

27.10.2017 u 12:20

Bionic
Reading

Michal Gromek je predavač pri Stockholm School of Economics, a ujedno je šef međunarodnih financijskih usluga na crowdfunding platformi FundedByMe - jednoj od najbrže rastućih u Europi - koja povezuje investitore i poduzetnike zajedničkim financiranjem temeljenim na nagradama i udjelima. U Zagrebu je gostovao u sklopu događanja Crowdfunding Convention, što smo iskoristili za razgovor.

Crowdfunding je moguće podijeliti u tri skupine: donacije, nagrade i udjeli. 

Onaj temeljen na donacijama predstavlja ulaganja za koja investitori ne očekuju ništa zauzvrat. Obično se tako zajednički financira pojedince, projekte u ranim fazama razvoja te nevladine organizacije.

Oni koji ulažu radi nagrada očekuju da će dobiti nešto zauzvrat, ali ne u financijskom smislu, već sam proizvod ili nešto vezano uz tvrtku. Tako se financira pojedince, projekte u ranim fazama razvoja i tvrtke. U tom segmentu caruju najpoznatije platforme, Kickstarter i Indiegogo.

Zajedničko financiranje sa stjecanjem udjela ulagačima donosi udio u tvrtki u koju ulažu. Na to se obično odlučuju društva s ograničenom odgovornošću. 

No ta podjela nije posve ažurna jer se pojavljuju novi oblici. Primjerice, u Stockholmu je nastala tvrtka teambrella.com koja omogućava prikupljanje novca za osiguranje automobila i imovine. U slučaju incidenta financijeri mogu odlučiti koliko će novca biti isplaćeno po zahtjevu.

Dakle odjednom imamo projekt koji kombinira zajedničko financiranje i osiguranje. To je toliko novo da još ne znamo ni kako bismo nazvali takav oblik financiranja, otkrio je tportalu švedski stručnjak za crowdfunding Michael Gromek. 

Zašto ste pokrenuli FundedByMe? Kako funkcionira?

FundedByMe.com je platforma za zajedničko financiranje temeljena na udjelima i posuđivanju koja omogućava povezivanje vlasnika kapitala s osobama koje ga potražuju pomoću značajke digitalnih sastanaka. 

U drugom tromjesečju ove godine prosječna veličina ulaganja po pojedinom slučaju i po investitoru bila je oko 5.200 eura. Usporedbe radi, prosjek na slovenskoj platformi za crowdfunding je 20 eura. To pokazuje koliko je crowdfunding postao slojevit, raznovrstan i složen. 

Koliko je ta platforma velika? Koliko je projekata financirala i s koliko novca?  

Nažalost, odgovori će biti vrlo akademski. To u najvećoj mjeri ovisi o vrsti i veličini projekata. Kako je zajedničko financiranje nova pojava, naročito kad je riječ o crowdfundingu s udjelima, dosad nismo imali više od 300 slučajeva potrebnih za jasne projekcije.

Koliko smo primijetili, proizvodi na koje se pojedinačni ulagači mogu osloniti - poput pića, potrošačkih proizvoda i tehnoloških rješenja - dosad su bili najuspješniji.  

Koji biste projekt zajedničkog financiranja izdvojili kao omiljeni? 

Jedan od omiljenih je tvrtka SnickSnacks.se, koja je promijenila svoj poslovni model. Pronašli su inovativan način na koji pomiješati čokoladu, orašaste plodove i sušeno voće. 

Koji su ključni sastojci uspješne kampanje zajedničkog financiranja?

Pokretanje kampanje je sličnije ulasku u izbornu utrku nego predaji doktorske disertacije. Tražit će 45 do 60 dana teškog rada.

Proizvod treba biti opipljiv. Mora postojati nešto što ulagač može pojesti, pomirisati, opipati... 

Važno je imati iskusne članove tima ili bar savjetnike koji nešto znače u industriji. Iako ima manje poduzetnica, žene su obično uspješnije u tome od muškaraca. 

Stockholm je trenutno drugi na svijetu po broju tvrtki čija je vrijednost procijenjena na milijardu američkih dolara, odmah iza Silicijske doline. Što je tajna uspjeha?

Stockholm ima tri takozvana jednoroga - Izettle, Bamborra i Klarna - koji su do tog statusa došli u kratko vrijeme. Tome su svakako pridonijeli niska razina distance moći, dostupnost institucija i ključnih ljudi u vlasti te predstavnika raznih banaka. 

Za razliku od srednje Europe, odakle sam porijeklom, tamo mogu u izvedivom roku dogovoriti kavu ili ručak s gotovo bilo kime te ponuditi ideje i predložiti poboljšanja. Ta otvorenost u povezivanju omogućava učinkovito putovanje znanja iz jednog dijela društva u drugo, i do tvoraca politike. 

Uz to, Švedska je, kao i Hrvatska, mala zemlja po broju stanovnika pa svako predloženo rješenje mora imati globalnu perspektivu. 

Koje su najuspješnije tvrtke što ih je FinTech Stockholm Hub dosad iznjedrio? 

Ovisi kako definirate uspjeh. Što se tvrtki koje su prikupile novac zajedničkim financiranjem tiče, na oko 300 metara od mog ureda je restoran Flippen Burger koji je tako nastao, a smatraju ga jednim od najboljih po hamburgerima izvan Sjedinjenih Država.

Hoće li Švedska postati društvo bez gotovine?

Postoje krugovi u vlastima koji to guraju odozgo i razni pokreti koji do tog cilja nastoje doći gurajući od dolje. Moji gosti se još uvijek čude zbog toga što postoji niz trgovina i kafića koji ne primaju gotovinu, već samo kartice. 

Općenito govoreći, plaćanje gotovinom je prilično skupo za obradu, transport, osiguranje, proizvodnju i pohranu. Izbacivanje gotovine iz opticaja omogućilo bi učinkovitije obavljanje transakcija. 

Kako bi to bilo moguće, moramo riješiti probleme vezane uz kibernetičku sigurnost, prativost, populaciju koja je odrasla koristeći gotovinu...  Često me pitaju kako će vlasti pratiti potrošnju u budućnosti. Ne znam kako će to izvesti s kriptovalutama poput bitkoina, koje je gotovo nemoguće pratiti. 

Moramo biti svjesni toga da budućnost nije nešto u što ulazimo po izboru. Budućnost će doći, kakva god bila. Jedino u što sam siguran jest da se nećemo vratiti na Windows 3.1 i svijet koji je offline

Umjesto da razmišljamo hoće li nam se svidjeti ovo ili ono, trebamo razmišljati o tome kako ćemo izvesti promjenu. 

  • +7
Najskuplji tehno kvartovi na svijetu Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia