Studentska lista osvojila je uvjerljivu većinu na prijevremenim parlamentarnim izborima u Srbiji i dobila mandat za samostalno formiranje vlade. Pred novom vlašću bit će zahtjevan zadatak: promijeniti način funkcioniranja države, suočiti se s korupcijom i reformirati institucije koje su godinama bile pod snažnim političkim utjecajem.

No, u ovoj je priči neobično to što se, unatoč velikoj izbornoj pobjedi, još ne zna tko će preuzeti najvažnije funkcije. Ime budućeg premijera, kao i sastav ključnih ministarstava, zasad su predmet nagađanja.

Šoškić kao mogući premijer, Srdanović ministar zdravstva?

Među imenima koja su se najčešće spominjala kao mogući kandidati za premijera nalazi se Dejan Šoškić, profesor ekonomije i bivši guverner Narodne banke Srbije.

Šoškić, koji je na studentskoj listi bio na 27. mjestu, vodio je središnju banku od 2010. do 2012. godine. S funkcije je otišao nakon što su zakonske izmjene, donesene dolaskom nove vlasti, prema njegovoj ocjeni ugrozile neovisnost institucije odgovorne za monetarnu politiku. U kolovozu 2012. podnio je neopozivu ostavku.

Na čelu Narodne banke naslijedila ga je Jorgovanka Tabaković, dužnosnica Srpske napredne stranke koja je na toj funkciji i danas, a mandat bi joj trebao trajati do 2030. godine. Upravo je središnja banka jedan od primjera institucija čiju bi neovisnost nova vlast trebala preispitati.

Ipak, kako piše Jutarnji list, među potencijalnim kandidatima za premijera nije samo Šoškić. U javnosti se spominje i Radomir Saičić, kemičar, sveučilišni profesor i redoviti član Srpske akademije nauka i umetnosti, koji je u izbornoj noći održao jedan od najzapaženijih govora uime studentskog pokreta.

Saičić je najavio izgradnju pravne države i proglasio ‘pobjedu nade nad ravnodušnošću’. Dio javnosti smatra da bi mogao preuzeti i odgovornost za obrazovnu reformu.

Na čelu pobjedničke liste bio je Ilija Srdanović, ugledni kardiolog iz Novog Sada i profesor tamošnjeg Medicinskog fakulteta. Iako je prvi na listi, dosad se nije često spominjao kao kandidat za premijera. Njegovo bi stručno iskustvo, međutim, moglo biti važno pri izboru budućeg ministra zdravstva.

Bodiroga u vladi, a Bakić u izvršnoj vlasti?

Među najpoznatijim osobama koje ulaze u novi saziv parlamenta nalaze se dramaturg Željko Hubač, glumac Tihomir Stanić, odvjetnik i član benda Beogradski sindikat Feđa Dimović te Katarina Stanković, jedno od prepoznatljivijih lica studentskog pokreta.

Posebnu pozornost privlači Dejan Bodiroga, proslavljeni košarkaški reprezentativac kojeg dio javnosti vidi kao mogućeg ministra sporta i mladih.

U parlament ulaze i ekološki aktivist Zlatko Kokanović, poznat po djelovanju u udruzi Ne damo Jadar, te Adem Mavrić i Mirza Ramusović kao predstavnici Novog Pazara.

Među imenima koja se povezuju s budućom vlašću je i sociolog Jovo Bakić, jedan od oštrijih kritičara dosadašnje vlasti. Unutar ideološki raznolike studentske liste smatra ga se predstavnikom lijeve struje.

Bakić je ranije izjavljivao da je u Srebrenici počinjen genocid te da Srbija može bez Kosova. Nakon izborne pobjede naglasio je da nova vlast mora hitno krenuti u obračun s organiziranim kriminalom. Pritom je poručio da je spreman sudjelovati u izvršnoj vlasti.

‘Ja znam što bih radio’, izjavio je Bakić.

Tko će provoditi lustraciju i reformirati pravosuđe?

Jedan od najzahtjevnijih zadataka nove vlasti bit će reforma pravosuđa i suzbijanje korupcije. Studentski program predviđa lustraciju, odnosno provjeru odgovornosti osoba povezanih s dosadašnjom vlašću, kao i osnivanje posebnog tijela za borbu protiv korupcije.

Kao jedna od mogućih osoba za taj posao spominje se beogradska odvjetnica Sarah El Sarag, jedna od autorica pravnog programa studentskog pokreta. Tijekom protekle dvije godine pružala je pravnu pomoć studentima i mladima privedenima tijekom prosvjeda.

El Sarag zagovara provedbu lustracije i veću transparentnost pravosudnih postupaka. Najavila je da bi se suđenja mogla prenositi uživo na televiziji, ali je istodobno poručila da nisu planirane ‘masovne čistke’.

Važan dio rasprave o budućoj vlasti odnosi se i na Feđu Dimovića. Iako se spominje kao potencijalni kandidat za izvršnu funkciju, dio javnosti vidi ga prije svega na čelu ministarstva kulture ili informiranja.

Dimović se smatra predstavnikom konzervativnijeg, pravoslavnog i nacionalno orijentiranog krila studentskog pokreta. Tijekom karijere blisko je surađivao sa Srpskom pravoslavnom crkvom te se zalagao za tradicionalne vrijednosti i kritizirao globalizam.

Nedavno je poručio da nova vlast neće provoditi ‘lov na vještice’, nego graditi snažne i neovisne institucije koje će nadzirati političare. Cilj, prema njegovim riječima, nije politička odmazda.

Od rušenja Miloševića do borbe protiv korupcije

Među imenima koja se spominju za neku od važnih funkcija nalazi se i inženjer Zoran Đajić (71), sudionik demonstracija 5. listopada 2000. godine, kada je srušen režim Slobodana Miloševića. Tada je bio aktivist pokreta Otpor.

Đajić se ponovno našao u središtu javnosti nakon tragedije na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu u studenome 2024., kada je u urušavanju nadstrešnice poginulo 16 ljudi. Istupio je kao zviždač i upozoravao na korupciju, propuste i navodno krivotvorenje dokumentacije povezane s rekonstrukcijom kolodvora.

Među prvima je osporavao tvrdnje da nadstrešnica nije bila obuhvaćena radovima, a poslije je postao jedno od istaknutijih lica studentskih prosvjeda.

Unatoč brojnim imenima koja se spominju, još nije jasno tko će preuzeti najvažnije resore i kako će biti organizirana nova vlast. Sljedećih tjedana očekuju se konkretnije odluke o premijeru i sastavu vlade.

Upravo će izbor tih ljudi pokazati kako studentski pokret namjerava pretvoriti izbornu pobjedu u funkcionalnu vlast i provesti najavljene promjene. Dosad je u prvi plan stavljao cilj rušenja Vučića i SNS-a, a sada ga čeka znatno složeniji posao – upravljanje državom.