NOVINAR ŽENSKOG MAGAZINA

Prije 100 godina najavio mobitele, TV, brze vlakove

Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Zamislite da pokušavate napisati ozbiljan znanstveni članak u kojem biste pokušali opisati tehnološke domete svijeta 2112. godine. Na tako nešto odlučio se godine 1900. američki inženjer iz Indianapolisa, John Elfreth Watkins. Savjetujući se s eminentnim znanstvenicima iz različitih područja, čovjek zagledan u budućnost objavio je svoj set vizija. U nekima od njih bio je, smatra BBC, fascinantno dalekovidan

Američki Saturday Evening Post danas mu odaje priznanje za barem deset točaka koje je objavio za The Ladies' Home Journal (pa ti reci da su ženski magazini trivijalni). Doduše, točaka je u izvornome Watkinsonovom članku bilo 29 i u nekima je taj nepoznati znanstveni Nostradamus posve promašio (primjerice, da na početku 21. stoljeća na svijetu neće biti muha i komaraca jer će biti nepotrebni). No, evo u čemu je bio začudno vidovit.

1. Digitalna fotografija u boji
Na početku stoljeća fotografija je sama po sebi bila novo čudo tehnike, a s fotografijom u boji tek su provođeni pokusi. Računarstvo je bilo u svojoj praprahistoriji, pa Watkins nije rabio riječ 'digitalno', ali je opisao standarde koji danas vladaju u medijima i globalnom prijenosu podataka. 'Fotografije će biti telegrafirane s bilo koje udaljenosti. Ako se za 100 godina bude događala bitka u Kini, kadrovi događaja bit će objavljeni u novinama za sat vremena', pisao je Watkins dodajući da će fotografije reproducirati 'sve boje u prirodi'. Današnji tumači vide u tim riječima anticipaciju mrežnih usluga. U Watkinsonovo vrijeme, jedna fotka iz Kine putovala bi do redakcije u Indianapolisu oko tjedan dana – piše BBC.

2. Pojava mobilnih telefona

Još u vremenima Seana Conneryja kao Jamesa Bonda takvi su gadgeti za publiku bili spektakularni futurizam. No Watkins ih je naslutio još mnogo ranije – 15 godina prije nego što je Graham Bell na žičanom uređaju iz New Yorka uspio nazvati Thomasa Watsona u San Francisco. Telefonija u kućanstvima i masovnoj primjeni tada se tek probijala kraj poštanske komunikacije, telegrama i goluba pismonoša. Korištena je drukčija tehnologija, pa je ideja bežičnih aparata morala biti žešće vizionarstvo.

3. Amerikanci će u prosjeku biti viši za jedan do pet centimetara

U gornjem predviđanju Watkins je pogodio gotovo u dlaku: prosječna visina američkog muškarca na početku 20. vijeka bila je 168-170 cm, a u 21. vijeku iznosi oko 175 cm. Da su ljudi nekada generalno bili mnogo sitnij, jasno je svakome tko se probao uspeti stepenicama neke srednjovjekovne kule ili se zagledao u viteške oklope… Čini se da je rečeni dimenzijski skok izveden upravo u 20. stoljeću. Primjerice, čak su i kršni sinjski alkari kroz sto godina toliko narasli da baš nijedan od današnjih junaka ne bi mogao ući u odoru Nikole Cerinića, alkara s najviše pobjeda svih vremena (12) koji je zadnji put bio slavodobitnik 1899. godine

4. 'U ustanovama sličnim današnjim pekarnicama kupovat će se gotovi skuhani obroci'
Vizija je poprimila konture realnosti u supermarketima i drugim radnjama koje danas nude gotove obroke. Watkins je, doduše, zamišljao da će se proizvodi prodavati na tanjurima koje će mušterije nakon konzumacije morati vratiti. Ovolike količine potrošačkog otpada vjerojatno nije mogao zamisliti ni u košmaru.

5. Usporavanje demografskog rasta

Inženjer iz Indianapolisa predvidio je usporavanje populacijske dinamike u vremenima njezinog planetarnog buma, premda se o prenapučenosti svijeta tada još teško moglo govoriti (na Zemlji je početkom prošlog vijeka živjelo manje od dvije milijarde ljudi, a danas se kao vrsta penjemo prema sedam). Da je populacija SAD-a nastavila rasti istom kombinacijom prirodnog prirasta i imigracija kao u 18. i 19. vijeku, u 21. bi ušla s milijardu stanovnika. Watkins je do današnjih dana predviđao 350-500 milijuna Amerikanaca, a aktualne službene brojke govore o cca 313 milijuna.

Razvojna disperzija čovječanstva u 20. stoljeću bez presedana u povijesti
6. Povrće iz staklenika
'Povrće će biti okupano moćnom električnom svjetlošću koja će zamijeniti Sunčevu kako bi ubrzala njegov rast. Električne struje za tlo učinit će da tražene biljke rastu brže, budu veće, a korov će biti uništavan. Zrake obojenog svjetla ubrzat će rast mnogih biljaka. Elektricitet primijenjen na vrtnim sadnicama učinit će da klijaju i razvijaju se neobično rano.'

Na kraju 19. stoljeća staklenici su već bili stvarnost, ali Watkins je ispravno predvidio primjenu električne struje i svjetlosti, s kojima se tada tek eksperimentiralo. Električno grijanje u staklenicima se pojavilo tek 1953. godine u Velikoj Britaniji.

7. Televizija
'Čovjek će moći vidjeti sve krajeve svijeta. Ljudi i pojave svih vrsta naći će se u fokusu kamera električki spojenih na ekrane u opsegu od tisuća milja.'

Međunarodni televizijski prijenosi uživo i webcamovi uklapaju se u ovu viziju, objavljenu 30-ak godina prije pojave prve TV postaje te 34 godine prije prvih BBC-jevih emitiranja.

8. Tenkovi
U vojnim vizijama Watkins nije bio tako usamljen: BBC-jevi sugovornici podsjećaju da je o nečemu sličnome govorio još i Leonardo da Vinci, ali Watkins je dodatno razradio temu 'velikih tvrđava na kotačima koje će juriti otvorenim prostorima' brzinom ondašnjih ekspres vlakova, ispaljujući razorne projektile - vozila oklopljena čelikom koja će zamijeniti konjičke juriše i uništavati cijele gradove. Watkins je koristio izraz 'land ship' kojim su se tada služili anglojezični projektanti budućih tenkova. Prvi put su korišteni tijekom 1. svjetskog rata, 1916. godine u bitci kod rijeke Somme (Mark I Tank).

9. Povrće će biti veće
'Naši prapraunuci jest će jagode velike poput jabuka', pisao je Watkins i malčice pretjerao. Usredotočio se na šumsko voće: maline, kupine i 'brusnice koje će biti veličine naranče', a zapravo su veće postale same jabuke, odnosno naranče. Općenito, pravilno je predvidio znanstveni razvoj voluminoznijih voćnih sorti, pri čemu rajske proporcije danas ne djeluju tako rajski s obzirom na genetičke i biokemijske tretmane.

10. Vlak Acela Express

Za čovjeka odraslog u vremenima parnih lokomotiva i željeznice koju si mogao uloviti na indijanskom konju, ideja 'express vlaka koji će normalno juriti dvije milje u minuti, odnosno 150 milja na sat' zvučala je kao jako daleka budućnost. I bila je: BBC piše da je nakon točno 100 godina (u mjesec!) između Bostona i Washingtona prošao prvi Acela Express, jedini ekstra brzi vlak na sjevernoameričkom kontinentu koji na nekim dionicama razvija brzinu do 150 milja (240 kilometara) na sat. No i te su brzine danas staromodne za francuski TGV, recimo, koji je na testovima postavio rekord od 574.8 km/h.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi